New York je novo umjetničko središte svijeta. Zaključak je to uzbudljivih novosti iz njujorških središnjica aukcijskih kuća nakon što su u samo dva tjedna ostvarile rekordnu svotu od 2,26 milijardi dolara za prodane umjetnine. Neočekivane iznose za umjetnine, poglavito primjerke moderne i poslijeratne umjetnosti, ostvarile su kuće Christie’s, Sotheby’s i Phillips u aukcijama u razdoblju od početka do sredine studenog. Aukcijski gigant Christie’s potvrdio je da je ostvario apsolutno rekordnu prodaju, nikada ranije zabilježenu u svojoj gotovo 250-godišnjoj povijesti, nakon što je u jednoj večeri ostvario prodaju moderne umjetnosti u iznosu od 853 milijuna dolara.
Vrtoglave svote kojima su te večeri obasipana djela umjetnika kao što su Ed Ruscha, Peter Doig, Georg Baselitz, Cindy Sherman i Cy Twombly došle su kao iznenađenje i za upravu kuće koja je procijenila ponuđene umjetnine na znatno manje iznose. Te večeri aukcijski salon u Rockefeller Centeru na Manhattanu bio je u znaku nepoznatih bogataša, uglavnom azijskih kupaca i hedge fonodova koji su nezasitno reagirali na svako predstavljeno djelo, na trenutke izmamivši uzdahe oduševljenja publike, dakako zbog šokantne visine ponuđene svote.
Zastava Jaspera Jonesa
Zvijezda večeri još jednom je bio Andy Warhol čiju je triologija Elvisa Presleyja s pištoljem iz 1963. kupio nepoznati europski kupac za čak 82 milijuna dolara. Samo nekoliko minuta kasnije Warholov portret Marlona Branda iz 1966. prodan je za 70 milijuna dolara.
Portret nedavno preminulog britanskog slikara Luciana Freuda “Julie and Martin” prodan je nepoznatom gospodinu iz Azije za sedamnaest milijuna dolara, a kineski kolekcionari su, među ostalim, te večeri postali vlasnici apstraktnih djela Willema de Kooninga (17 milijuna dolara) i Gerharda Richtera (17,5 milijuna dolara). Iznenađenje je bila i svota ostvarena za američkog umjetnika Twomblyja kojeg je nepoznati europski kolekcionar kupio za sedamdeset milijuna dolara. Ista osoba te je večeri kupila Lichtensteinov “Sunrise”, za 16 milijuna dolara. Velik dio umjetnina ostaje u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući djela Eda Rusche i Martina Kippenbergera koje je kupio Larry Gagosian. Američki trgovac umjetninama i vlasnik niza galerija koje nose njegovo ime za svoj novi dodatak kolekciji izdvojio je trideset milijuna dolara za Ruscha i 22,6 milijuna dolara za Kippenbergera. Veliku pozornost privukla je i japanska umjetnica Yayoi Kusama čije je djelo iz 1958. prodano za 7,1 milijun dolara. To ju je učinilo najskupljom umjetnicom na svijetu, barem nakratko jer je na aukciji američke umjetnosti kuće Sotheby’s koja je uslijedila prošli tjedan jedna druga umjetnica zauzela njezino mjesto. Radi se o Georgiji O’Keeffe čija je slika cvijeta “Bijeli cvijet Broj 1” iz 1932. ostvarila 44,405.000 milijuna dolara. Odmah nakon prikazivanja poznatog djela iz Georgijine proslavljene serije cvijeća sedam kolekcionara pokazalo je interes. No visoku cjenovnu ljestvicu postavilo je dvoje kupaca da bi na kraju slika bila prodana za gotovo tri puta više od 15 milijuna dolara, na koliko se procjenjivala njezina vrijednost, rekla je Lisi Dennison, na čelu kuće Sotheby’s za Sjevernu i Južnu Ameriku.
Te večeri, u kojih dva sata koliko je trajala aukcija, prodano je 94 posto djela koja je ponudio Christie’s. Događaju je prethodila još jedna prvoklasna prodaja umjetnina nekoliko dana ranije, u organizaciji kuće Sotheby’s, na kojoj je ostvarena svota od 681,5 milijuna dolara. Zvijezda njihove aukcije bila je slika američke zastave Jaspera Jonesa koja je prodana za 36 milijuna dolara, za dvostruko više od procijenjenog iznosa.
Trijumf Amerikanaca
Navedene su aukcije u znaku trijumfa američke umjetnosti; analitičari kuće ArtTactic ističu da na suvremenom tržištu umjetnina, od 20 umjetnika čijim se djelima najviše trguje, 15 su Amerikanci. Upravo oni ostvarili su čak 83,4 posto ukupne prodaje njujorških aukcijiskih kuća u posljednjih nekoliko tjedana.
Vijesti iz New Yorka odjeknule su diljem umjetničkih i investicijskih kuloara koji debatiraju je li ovo nova stranica povijesti umjetnosti - komentira Stephen P. Murphy na čelu kuće Christie’s, ili uzbudljiv trenutak koji se neće ponoviti. Trendovi se mijenjaju, kako pokazuje primjer apstraktne umjetnosti Luciena Smitha, prošle godine u Londonu prodane na aukciji za više od 300 milijuna dolara. Isto djelo ovih dana u New Yorku je postiglo manje od 70.000 dolara. Aukcijske kuće nastoje izvući maksimum iz nezapamćenog trenutka na tržištu umjetnina, Sotheby’s se bori s reputacijom svoga konkurenta Christie’sa, u vlasništvu francuskog milijardera Françoisa Pinaulta, kao boljeg mjesta za prodaju moderne umjetnosti. Christie’s pak još mora utvrditi svoje mjesto sve raskošnijim aukcijama.
Rast tržišta
Analizirajući posljednjih nekoliko desetljeća, činjenica je da tržište umjetnina gotovo neprestano raste od 1990., uz kratku pauzu tijekom globalnog financijskog sloma 2008. To se posebno odnosi na modernu umjetnost koja je u posljednjih nekoliko desetljeća znatno traženija, a time ostvaruje i veće svote od starih majstora. Takav tržišni trend iznenađuje budući da je, za razliku od neponovljivih djela starih majstora, moderna umjetnost konstantno u porastu. Stručnjaci objašnjavaju da dio razloga leži u činjenici da je jednostavno odrediti kretanje vrijednosti moderne umjetnosti. Nadalje, za modernu umjetnost vrijede garantirane cijene po kojima će aukcijska kuća, ako vlasnik to želi, prodati djelo. Za bogate pojedince, moderna umjetnost postala je atraktivni investicijski proizvod. “Puno kolekcionara zaradilo je mnogo, što je dobra vijest za umjetničke sajmove. No tržište aukcija vođeno je sa samo 20-ak umjetnika i jednakim brojem ljudi koji mogu kupiti njihovu umjetnost, kaže Mark Speigler, direktor Art Basela.
Moda, cijena i histerija
No moderna umjetnost je i jednostavna - za nju ne treba poznavanje umjetnosti i kupac može biti siguran da je “u trendu”. To izaziva negativne reakcije tradicionalnih poznavatelja umjetnosti koji tvrde da je tržište umjetnosti postalo vulgarno razbacivanjem novca. Britanski povjesničar umjetnosti Brendor Grosvenor tvrdi: “Ultimativno smo izgubili mogućnost da sami ocijenimo djelo prema njegovim zaslugama. Umjesto toga, pratimo pokazatelje kao što su moda, cijena i histerija. Možda mislite da je uvijek bilo tako. No današnji rezultati temelje se na još bogatijoj eliti za koju je kupnja moderne umjetnosti postala oblik javnog razmetanja i kao takva je nikada prije viđena situacija u umjetnosti.” Njegovu komentaru u prilog ide i najskuplji zahod koji je svijet ikada vidio, prodan na spomenutoj aukciji kuće Christie’s. Instalacija Roberta Gobera “Tri pisoara” iz 1988. ustvari je ono što joj i ime govori - tri pisoara. Prodana je za 3,5 milijuna dolara. Svaki pisoar, dakle, vrijedi više od milijun dolara. Tako barem vjeruje njegov novi vlasnik.