Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu "Braća po oružju – elite željeznog doba" otvorena je u Sveučilišnoj galeriji Sveučilišta u Splitu. Izložba je postavljena u suorganizaciji Dolenjskog muzeja Novo mesto, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu i Arheološkog muzeja u Zagrebu te ostaje otvorena do 15. prosinca 2024. godine.
Otvorenje izložbe "Braća po oružju – elite željeznog doba" dio je programa manifestacije Halštatski dani u Splitu koja će se održati uz Sveučilišnu galeriju u Splitu na Sveučilišnom kampusu, Halštatski dani, svojim bogatim i zanimljivim programom uključuju predavanja, radionice kuhanja, tradicijske manufakture i tkanja, a svim će zainteresiranim posjetiteljima približiti vrijeme i život u starijem željeznom dobu. Posjetitelji će moći uz stručno vodstvo sudjelovati u nizu zanimljivih interaktivnih radionica kao što su Klinci željeznog doba "Prapovijesni (o)tisak"(radionica za djecu), Radionica tkanja (za sve uzraste), Radionica mali arheolozi (radionice za djecu). Voditeljica radionica za djecu je Kristina Rupert TZ Zlatni Papuk, a radionice tkanja Julia Kramberger Fileš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Posjetitelji će moći i kušati halštatsku hranu sa namirnicama koje su koristile u željeznom dobu, a voditelj Radionice Halštanske kuhinje je Petar Odvorčić.
Između 15 i 17 sati organizirana su predavanja "Kneževi zlatne doline" predavača dr. sc. Hrvoja Potrebice (red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) te "Arheološko blago Dolenjske" predavača dr. sc. Boruta Križa (univ. dipl. arheolog, Dolenjski muzej Novo Mesto). Svi programi su besplatni i otvoreni za javnost.
Cilj manifestacije Halštatski dani je prezentirati nacionalnu baštinu od europskog značaja s područja Slavonije, u visokoškolskom kontekstu srednje Dalmacije i time stvoriti okvir za interakciju i buduću suradnju stručnjaka za rad na kulturnoj i posebice arheološkoj baštini u svim njezinim aspektima: od istraživanja, preko konzervacije restauracije do zaštite, valorizacije, prezentacije i na kraju održivog upravljanja.
Ovaj kulturni program dio je programa Art Staff Weeka (SEA -EU) koji se odvija na splitskom sveučilištu od 5.do 7.11.2024.
Izložba" Braća po oružju – elite željeznog doba" prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola i Novog mesta nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo ova dva središta zauzimaju izuzetno važno mjesto. Upravo su dva ratnika prikazana na Izložbi izvrstan primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista.
Novo mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočnoalpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima (tumulima). Među do sada istraženih 1350 stariježeljeznodobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasnobrončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih stariježljeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola, koja otkriva razvoj i ustroj društva prvog tisućljeća pr. Kr. Jednanaest stariježeljeznodobnih grobova su kneževski grobovi, koji su vremenski opredijeljeni od početka do kraja starijeg željeznog doba. Među brojnim i bogatim grobnim prilozima ističu se figuralno ukrašene brončane situle.
Grobna jama obložena kamenom bila je ukopana unutar velikog zemljanog humka (tumula) s više od 80 grobova kružno položenih oko središnjeg groba, koji se datiraju od početka do kraja starijeg željeznog doba. Pokojniku u grobu I/16, starom između 20 i 40 godina te drugom najstarijem ukopu u tumulu, u grob su priložili tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire - brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač - mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Prestižni grobni prilozi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba. Podrijetlo konjske opreme i mahaire možemo naći u Podunavlju, dok je kaciga proizvod domaćeg dolenjskog prostora. Na stijenkama keramičkih posuda nađen je grafit, kojega nema na području Dolenjske, ali je prisutan u pretpovijesnom naselju na Kaptolu. Uvezeni predmeti dokazuju kontakte pretpovijesnih elita koje su učvršćivale svoje međusobne veze i društveni status razmjenom darova i trgovinom.
Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je svakako Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula. Groblje je vjerojatno bilo veće u razdoblju prije intenzivne poljoprivredne obrade. Dva kneževska groba s ove nekropole (tumuli IV i X) sadržavala su poznate nalaze grčkih kaciga. Sjeverna nekropola na kojoj je bilo vidljivo 25 tumula nalazi se južno od naselja smještenog na istom položaju Gradci. Na toj nekropoli otkriven je do sada najbogatiji kneževski grob željeznog duba na prostoru Hrvatske (tumul 6). Ovdje se također nalazi i tumul 10 koji predstavljamo na ovoj izložbi. Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora.
Kaptol nije jedini stariježeljeznodobni centar u Požeškoj kotlini. U tijeku je istraživanje drugog željeznodobnog središta, 6 km istočno od Kaptola na položaju Kagovac. Također je riječ o utvrđenom naselju s dvije nekropole. Na zapadnoj nekropoli je uočeno 13 velikih tumula dok se južna nekropola sastoji od petnaestak veoma malih humaka.
Tumul 10 je prvi puta istraživan 1975. u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 m također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet naoružanja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Spomenuti komplet je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio organskog pojasa.
Za plakat i pozivnicu izložbe korištena je fotografija mahaire iz groba 16, tumula I iz Kapiteljske njive u Novom mestu, pronađena je u grobu s kamenom oblogom, u tumulu s 84 sačuvana pokopa i s centralnom komorom. Čuva se u Dolenjskom muzeju Novo mesto. Mahaira s brončanom drškom i željeznim sječivom, u vrijeme upotrebe, na prelazu iz 8. u 7. st. pr. K. bila je više prestižni i skupocjeni predmet, nego efikasno oružje u borbi. Sa šljemom, konjaničkom opremom i ostalim ofenzivnim naoružanjem, pronađenim u istom grobu, prikazuje nam kneževskog ratnika s početka starijeg željeznog doba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....