BLAGO IZ MUZEJA Fundus iz zatvorenog Zemaljskog muzeja BiH na izložbi u Zagrebu

Ako već Sarajlije ne mogu vidjeti naušnice koje je nosila Angelina Jolie prilikom posjeta tom gradu ili prsten kralja Tvrtka I, moći će to Zagrepčani i svi koji u Noći muzeja razgledaju dio zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Najstarija muzejska institucija u susjednoj BiH, sa stogodišnjom tradicijom, zatvorena je za javnost zbog nedostatka novca. Muzej, smješten u jedinoj zgradi na jugoistoku Europe građenoj za tu svrhu, već je 2004. godine proživljavao agoniju i bio zatvoren, pa opet malo otvoren, da bi prije godinu dana bio ponovno stavljen ključ u bravu. Unutar zaključanog muzeja ostalo je blago, uglavnom etnografska i arheološka građa. Jedan dio tog blaga, 60-ak komada nakita, bit će predstavljen hrvatskoj publici na izložbi u Mimari koja je je, uz onu posvećenu Meštroviću, središnji događaj ovogodišnje Noći muzeja.

Dvije opcije

Zatvaranje kultne institucije izazvalo je lavinu rekacija i protesta u BiH, no situacija se, kako tvrdi v.d. ravnatelja muzeja Adnan Busuladžić, neće tako skoro riješiti i gotovo se ništa nije dogodilo po pitanju otvaranja muzeja u ovih godinu dana. - Zatvaranje našeg muzeja je prvenstveno politički problem -kaže za Jutarnji Adnan Busuladžić. -Iza toga stoje dvije politički suprotstavljene opcije, koje se ne mogu dogovoriti o tome jesmo li državni muzej ili nečiji drugi - tvrdi Busuladžić.

A problemi nastaju 1996. godine oko pitanja statusa muzeja. - Od svog osnutka Odlukom carskog i kraljevskog zajedničkog Ministarstva financija za BiH u vrijeme austrougarske vladavine Muzeju je stavljeno u zadaću da “obuhvata sve zbirke koje služe za znanstveno proučavanje zemlje”, čime je preciziran državotvorni status Muzeja. Takav status potvrđen je i Zakonom o muzejima iz 1958. godine. Nažalost, od 1996. godine do danas nastaju problemi statusne prirode, jer položaj Muzeja nije adekvatno riješen, niti u pravnom niti u financijskom segmentu - ističe Busuladžić.

Uzaludni apeli

- Dok jedni inzistiraju na zadržavanju državnog statusa, drugi smatraju da instituciji treba zabraniti državno legitimiranje - navodi ravnatelj. Kako ističe, od 2011. godine resorno državno Ministarstvo civilnih poslova BiH potpuno prekida financiranje institucije za redovnu djelatnost, plaće, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, režije, a u 2012. godini mijenja se način i princip dodjele sredstava, koja se novim pravilima daju isključivo za “projekte”, a ista sredstva se umanjuju za 60 posto, čime je onemogućen daljnji rad zaposlenika Muzeja. I pored niza upozorenja, apela, javnih debata, reagiranja javnih, znanstvenih i kulturnih djelatnika i institucija, stanje je ostalo nepromijenjeno.

- U ovom trenutku Muzej nije otvoren za posjete, zaposlenici održavaju zbirke, vrše permanentan nadzor nad eksponatima, održavaju minimum osnovnih muzeoloških standarda, 24 sata dežuraju u zgradama i očekuju rasplet situacije - kaže Busuladžić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najstarija je znanstvena i kulturna institucija zapadnog tipa u BiH. Muzej je osnovan 1888. godine, a današnje zdanje završeno je 1913. godine, prema projektu čuvenog arhitekta Karla Paržika. Prostire se na čak 15 tisuća četvornih metara, djeluje u četiri zgrade i ima šezdesetak zaposlenika.

Od kurioziteta zbirke muzeja od preko milijun eksponata Busuladžić izdvaja najveću bijelu morsku psinu uhvaćenu na Jadranu, dva primjerka sredozemne medvjedice uhvaćene prije više od 100 godina na ušću Neretve i kod Makarske, nadaleko poznati prapovijesni čamac datiran u 8. stoljeće prije Krista te, kao jedan od najpoznatijih eksponata Muzeja navodi židovski ilumirani kodeks, Hagadu, iz sredine 14. stoljeća.

Kako pomoći?

- Ovom izložbom želimo približiti naš poblem i hrvatskoj javnosti. Dakako, ne očekujemo da Hrvatska riješi naš slučaj. To je ipak naš lokalni problem - zaključuje Adnan Busuladžić.

- Ova izložba je poticaj, upozorenje i isticanje kvalitete i značaja fundusa Zemaljskog muzeja koji ima sjajne zbirke - kaže pak kustosica izložbe Arijana Koprčina iz MUO-a. - Putem 60-ak originalnih eksponata dan je presjek od 4. st.prije Krista do 20. stoljeća, a namjera je izložbe i da se prodajom njihovih replika pomogne muzeju - ističe kustosica.