Van Goghovo nasljeđe puno je više od tematskih šalica i tanjura, priče o odrezanom uhu pa i pojedinačnih motiva poput suncokreta ili zvjezdanog neba. Činjenica je to koju se, usprkos njenom zabavnom karakteru i komercijalnoj prirodi, može iščitati i iz "Izložbe Van Gogh Alive" (Grande Experiences), koju je od 2011. godine posjetilo 12 milijuna ljudi diljem 115 zemalja svijeta i koju zainteresirani u Zagrebu mogu doživjeti do 24. siječnja 2027. godine.
U mraku paviljona 10A na Zagrebačkom velesajmu posjetitelji su se osvjedočili u obim njegova stvaralačkoga opusa, bivajući okruženi projekcijama slikarskih djela koja su se nadvijala visoko ponad njihovih glava te ih prisiljavala da podignu pogled prema impresivnim vizualima. Promatraču pružaju priliku da zamijeti detalje ili specifičnost boja, koje su slikaru bile od iznimne važnosti.
Zaigranu notu u izložbu unose pak, prije svega, animacije koje u sliku unose dodatni pokret - pomicanje oblaka, ljuljanje valova, latice koje polako padaju, limuni koji se jedan po jedan pojavljuju na slici ili suncokreti koji se u realnom vremenu iscrtavaju na ekranu, kao i drugi efekti, poput pretapanja slike koja se gasi sa slikom koja nastupa nakon nje.
Nažalost, slike se prebrzo izmjenjuju. Tempo kojim slike jurno nestaju u direktnoj je opreci s promatračevom željom da sliku pažljivije promotri i doživi.
Doživljaj izložbe pospješuje popratna glazba; od Bachova Preludija iz Suite za violončelo br. 1 u G-molu do Vivaldijeva Ljeta – III. stavak (Presto) iz Koncerta br. 2 u G-molu iz ciklusa Četiri godišnja doba.
Dok Satiejeva Gymnopédie br. 1 vodi u melankoliju, njegova ambivalentna i zagonetna Gnossienne br. 1 zvuči kao niz pitanja i pokušaja odgovora. Duet cvijeća iz opere "Lakmé" skadatelja Léa Delibesa promovira osjećaj otvorenosti, uzvišenosti, produhovljenosti i ljepote, dok suita "Karneval životinja" (Akvarij) Camillea Saint-Saënsa budi osjećaj znatiželje, ali i oklijevanja.
Lepeza motiva
U izložbu je uključena cijela lepeza motiva. Uključeni su, dakle, i slikarevi autoportreti i spavaća soba, njegovi prijatelji i poznanici, krajolici, mrtva priroda, prizori težaka i sela, kao i njegova fascinacija japanskom umjetnosti, kojoj je bio izložen za vrijeme svog boravka u Parizu.
Svaka nadolazeća faza Van Goghovog stvaralaštva - od krajolika, ljudi i mrtve prirode Nizozemske (1880. - 1885.), preko energije Pariza (1886. - 1888.) i optimizma južnjačkog Arlesa (1888. - 1889.) do krajlolika Saint-Rémyja (1889. - 1890.) za vrijeme psihijatrijskog liječenja te kraja života u Auvers-sur-Oise, mjestu u okolici Pariza - najavljena je crticama koje kontekstualiziraju određeni dio opusa. Neke bi mogli zaintrigirati i izloženi citati koji sumiraju neka od njegovih promišljanja o životu, prirodi te strasti prema slikarstvu.
Glavnoj atrakciji izložbe prethodi upoznavanje s Van Goghovom biografijom, o kojoj se posjetitelji, na hrvatskom i engleskom jeziku, mogu kratko informirati u prvoj prostoriji. Na istome mjestu istaknuti su i kratki tekstovi koji daju uvid u kontekst nastanka nekih od slikarovih najprepoznatljivijih djela poput "Suncokreta", "Zvjezdane noći", "Autoportreta sa zavijenim uhom", "Van Goghovog stolca", "Badema u cvatu" i "Perunika".
Posjetiteljima se uvodno, u obliku kratke dramske izvedbe, koja je možda primjerenija za djecu, obraća i sam slikar, otvarajući dušu o svojim doživljajima i promišljanjima, kao i pismima koja je razmjenjivao s prijateljem Paulom (Gauginom) i bratom Theom. Izložbu zatvara virtualno iskustvo Finding Vincent, koje posjetitelje poziva da se Theu pridruže u potrazi za bratom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....