Aleksander Laslo bio je čovjek enciklopedijskog znanja. Iz njegova impresivnog, golemog teorijskog opusa, valja izdvojiti dvije knjige: “Arhitektonski vodič - Zagreb 1898 - 2012.”, s nizom “insajderskih” opisa stotinu najvažnijih zagrebačkih zgrada, te “Židovski Zagreb”, koju je napisao zajedno sa Snješkom Knežević. Bavio se opusima pojedinih arhitekata moderne, od izložbi koje je priredio spomenimo onu “Zlatko Neumann i sedam svjetiljki Novog građenja” te “Frane Cota - arhitektonsko djelo”, a bio je i koautor izložbe “Zagrebačka sinagoga” 2001. godine.
Bio je jedan od najboljih poznavatelja zagrebačke arhitektonske baštine. Za ukupan publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture dobio je nagradu “Neven Šegvić”, u razdoblju između 1991. i 1995. bio je glavni urednik časopisa Čovjek i prostor.
Aleksander Laslo bio je, nažalost, teško bolestan i preminuo je u 63. godini života, objavilo je Društvo arhitekata Zagreb, čiji je počasni član. To je za hrvatsku kulturu nenadoknadiv gubitak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....