Otkriće u Pompejima: ‘Pokušao je pobjeći, zanimljivo je što je držao u rukama‘

Poput mnogih stanovnika Pompeja, i on je bježao kako bi izbjegao katastrofalnu erupciju Vezuva 79. godine. No, vulkanski pepeo i plin su ga uhvatili prije nego što je mogao nastaviti svoj život i liječničku praksu na nekom drugom mjestu.

Najnovije istraživanje žrtava fatalne erupcije, objavljeno u digitalnom magazinu E-Journal degli Scavi di Pompei, pokazalo je da je jedna od 13 žrtava u tzv. Vrtu bjegunaca vjerojatno bio liječnik (medicus) jer je uz njega pronađen liječnički pribor. Vrt bjegunaca jedno je od najpoznatijih mjesta iskapanja u Pompejima jer gipsani odljevi s tog lokaliteta čuvaju konačne položaje žrtava koje su zahvatili vulkanski pepeo i plin. Liječnici i znanstvenici analizirali su gipsani odljev čovjeka, koji je uz sebe imao malu kutiju, uz pomoć rendgena i CT-a. Snimke su pokazale pločicu od škriljevca koja se koristila za pripremu lijekova ili kozmetičkih mješavina. Istraživači su također identificirali male metalne instrumente oblikovane poput kirurških alata koje su koristili rimski liječnici. Iako kumulativni dokazi nisu konačni, arheolozi smatraju da je čovjek bio liječnik koji je uzaludno pokušavao pobjeći iz grada.

- Taj je čovjek donio svoj alat kako bi bio spreman obnoviti život negdje drugdje, zahvaljujući svojoj profesiji, ali možda i kako bi pomogao drugima. Ovo malo, ali značajno otkriće posvećujemo svim ženama i muškarcima koji danas nastavljaju obavljati ovu profesiju s vrlo visokim osjećajem odgovornosti i služenja zajednici - rekao je u izjavi za javnost Gabriel Zuchtriegel, direktor Arheološkog parka Pompeji.

U vrijeme fatalne erupcije Vezuva 79. godine u Pompejima je živjelo između 10.000 i 15.000 ljudi. Grad je bio jedna od najvažnijih luka u Napuljskom zaljevu i prostirao se na 66 hektara. Bio je opasan zidinama dugačkim oko tri kilometra, koje su imale osam gradskih vrata: ona su vodila na glavne prometnice izvan grada. Središte grada činio je forum s Jupiterovim hramom, Apolonovim hramom, bazilikom, tržnicom i različitim upravnim zgradama. Amfiteatar i palestra bili su u istočnom dijelu grada, a kazalište u južnom. Smatra se da je u erupciji vulkana poginulo oko 2000 ljudi dok su ostali uspjeli pobjeći.

Pompeji su ostali zatrpani do 1592. godine kad su radnici tijekom preusmjeravanja rijeke Sarno naišli na drevne zidove prekrivene slikama i natpisima. Vrt bjegunaca iskopan je 1961. godine, a zahvaljujući modernim tehnologijama, znanstvenici analiziraju pojedinačne žrtve na tom lokalitetu.