Retrospektiva Vojina Bakića u Muzeju suvremene umjetnosti kulturni je događaj godine, prema anketi Jutarnjeg lista u kojoj je sudjelovalo 15 kulturnjaka različitih profila koje smo zamolili da izdvoje tri kulturna događaja koji su obilježili hrvatsku kulturu u protekloj godini.
Trećina glasova
Nismo inzistirali na rangiranju, a sve i da jesmo, poredak na ovoj listi ne bi bio bitno drukčiji.
Naime, Bakićeva retrospektiva jedini je događaj za koji je glasalo više od dvoje anketiranih, odnosno njih pet, ili trećina.
Izložba u MSU, inače, prva je retrospektiva velikog ne samo hrvatskog, nego i svjetskog kipara, a shvaćena je i kao vraćanje dijela duga iznimnom umjetniku. Otvorena je početkom prosinca, a njezinu osnovu čine brojne skulpture i crteži, fotodokumentacija, projektna dokumentacija i makete spomenika iz obiteljske zbirke Bakić. Brojna djela prikupljena su iz muzejskih institucija s područja cijele bivše Jugoslavije, a na njoj su fotografijama dokumentirana i Bakićeva spomenička remek-djela uništena tijekom devedesetih.
Malo preklapanja
Ostatak liste teško je analizirati jer konsenzusa baš i nema. Štoviše, osim Bakića samo je nekoliko događaja, mahom iz svijeta likovnosti koja apsolutno dominira kompletnom listom, dobilo više od jednog glasa. Po dva glasa dobile su tako retrospektiva Ivana Kožarića u Galeriji Haus der Kunst u Münchenu i retrospektiva Miroslava Kraljevića u Modernoj galeriji, ali i izložba Caravaggiove “Večere u Emausu” u Muzeju za umjetnost i obrt te jedna od najskupljih izložbi u suvremenoj povijesti ove zemlje - Picasso u Klovićevim dvorima.
Izvan svijeta likovnosti, dva glasa dobila je digitalizacija art kina u Hrvatskoj, kojom je obuhvaćeno 28 kinodvorana i šest filmskih festivala u 27 gradova, te borba protiv diskriminacije, na individualnoj i kolektivnoj razini.
Filip Šovagović tako je kao kulturni događaj godine izdvojio činjenicu da su Rijeka, Pula, Varaždin i Čakovec rekli “da” homoseksualnim brakovima na nesretnom referendumu koji je podijelio zemlju, a Sandra Vitaljić apostrofirala je istupe pojedinaca potaknute tim referendumom - rastavu braka Franke Perković i Brune Gamulina i nastup Urše Raukar na dodjeli nagrada hrvatskog glumišta.
Oko filma, književnosti, kazališta i dizajna glasovi su raspršeni.
U anketi su tako po jedan glas dobili “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića, film koji je trijumfirao u Puli, nagrađen u Sarajevu te uvršten u prateći program Forum filmskog festivala u Berlinu, zatim “Svećenikova djeca” Vinka Brešana, djelo koje izazvalo dosta reakcija, postalo najgledaniji hrvatski film u ovom mileniju i bio nominiran za najbolju europsku komediju, te naposlijetku “Šuti” Lukasa Nola, dobitnik šest nagrada žirija u Puli.
Nove manifestacije
Slično je prošla i književnost: “Posljednji vuk” Laszla Krasznahorkaija u izdanju Multimedijalnog instituta i prijevodu Viktorije Šantić, “Mjesečeve sjene”, novi autorski projekt Zdenka Bašića (Planetopija) i ukoričenje blogova “Književne Groupie” (Arteist) - dobili su svako po jedan glas. Doduše, spomenuta je i posjećenost različitih književnih promocija i pokretanja Festivala svjetske književnosti.
Od novopokrenutih manifestacija primijećene su: Fališ - festival alternative i ljevice u Šibeniku, Kroatien Kreativ u Njemačkoj i festival Ultra Europe u Splitu, a od tradicionalnih: 27. Muzičko bijenale i Festival svjetskog kazališta.
Nijedna kazališna predstava nije se nametnula kao ona koje bi se sjećalo barem dvoje anketiranih, a i spomenute su samo dvije - “Tartuffe” u režiji Jerneja Lorencija u ZKM-u i “Timon Atenjanin” u režiji Georija Para sa Splitskog ljeta. Nijedna premijera ili događaj s Dubrovačkih ljetnih igara nisu uvršteni u izbor. Slabo je prošla i tzv. popularna glazba, od koje su, uz pokretanje festivala Ultra Europe, apostrofirani samo koncert Leonarda Cohena u Puli, ali i smanjenje PDV-a na ulaznice za koncerte.
Iz svijeta klasične glazbe po jedan su glas dobili recital Jevgenija Kissina i koncert Bečke filharmonije pod vodstvom Lorina Maazela. Oba su događaja održana u dvorani Lisinski, koji je i sama dobila još jedan glas, onaj za proslavu 40. obljetnice otvaranje dvorane. Ali, te glasove nismo spajali jer se ipak odnose na pojedinačne projekte.
Isto vrijedi i za dva glasa za Treći program koji je pohvaljen u globalu, ali i kontekstu pokretanja novih emisija; “Trikulture” na HTV 3 i “Zdravog društva” na HTV 1.
No potonja emisija, koju je vodio Srećko Horvat kako je objavio Novi list, u ovoj godini više se neće emitirati. Ukidanje je objašnjeno mjerama štednje.
Antun Maračić, umjetnički voditelj zagrebačke Galerije Forum, likovni kritičar i fotograf
1. Retrospektiva Ivana Kožarića u Münchenu
2. Performansi Siniše Labrovića
3. Slaven Tolj kao ravnatelj MMSU u Rijeci
Seid Serdarević, glavni urednik izdavačke kuće Fraktura i pokretač Festivala svjetske književnosti
1. Izložba Caravaggiove ‘Večere u Emausu’
2. Publika na književnim događanjima
3. Koncerti Cohena i Bečke filharmonije
Dean Šoša, glavni urednik Trećeg programa HRT-a
1. Otkriće i zapljena zbirke Vidošević
2. Retrospektiva Vojina Bakića
3. Ukoričenje blogova ‘Književne Groupie’
Gordana Farkaš Sfeci, urednica i vlasnica izdavačke kuće OceanMore
1. ‘Posljednji vuk’ Laszla Krasznahorkaija
2. Festival svjetske književnosti
3. Treći program HRT-a
Snježana Pintarić, ravnateljica zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti
1. Retrospektiva Ivana Kožarića u Münchenu
2. Nominacija Sanje Iveković za nagradu Turner
3. Obnovljeni muzej Lenbachhaus Normana Fostera
Zoran Marić, direktor i osnivač INmusic festivala
1. Smanjenje PDV-a na ulaznice
2. Digitalizacija nezavisnih kina
3. Retrospektiva Vojina Bakića
Ivana Borovnjak, predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva
1. Dizajn kao poticaj za javnu raspravu
2. Festival Dan-D
3. Uveden smjerMedijski dizajn na Medijskom sveučilištu u Koprivnici
Zvonko Maković, teoretičar i povjesničar umjetnosti
1. Retrospektiva Vojina Bakića
2. Festival Kroatien Kreativ
3. Festival svjetskog kazališta
Mani Gotovac, teatrologinja i spisateljica
1. ‘Tartuffe’ ZKM-a u režiji Jerneja Lorencija
2. ‘Timon Atenjanin’ u režiji Georgija Para na Splitskom ljetu
3. ‘Svećenikova djeca’ Vinka Brešana i ‘Šuti’ Lukasa Nole
Dubravka Vrgoč, ravnateljica ZKM -a i predsjednica Europske kazališne konvencije
1. ‘Obrana i zaštita’ Bobe Jelčića
2. Retrospektiva Miroslava Kraljevića
3. Retrospektiva Vojina Bakića
Sandra Vitaljić, fotografkinja i profesorica na ADU
1. Istupi pojedinaca i grupa protiv diskriminirajuće ustavne odredbe
2. Fališ- festival alternative i ljevice u Šibeniku
3. Emisije ‘Trikultura’ i ‘Zdravo društvo’ na HTV-u
Arsen Anton Ostojić, redatelj i profesor na ADU
1. Izložba Caravaggiove ‘Večere u Emausu’
2. Digitalizacija art kina
3. Picasso u Klovićevim dvorima
Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona
1. Otvorenje 27. Muzičkog bijenala
2. Jevgenij Kissin u Lisinskom
3. Retrospektive Vojina Bakića i Miroslava Kraljevića/ 115 obljetnica postojanja Umjetničkog paviljona
Filip Šovagović, redatelj, glumac i pisac
1. ‘Mjesečeve sjene’ Zdenka Bašića
2. Festival Ultra Europe u Splitu
3. Rijeka, Pula, Varaždin,Čakovec rekli ‘da’ homoseksualnim brakovima
Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
1. Obilježavanje 40 godina KD Vatroslava Lisinskog
2. Picasso u Klovićevim dvorima
3. Besplatna Hrvatska enciklopedija na webu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....