Šest političkih opcija odgovara na pitanja o turizmu: ‘Treba hitno podići kvalitetu ponude‘

Turizam je među najpogođenijim sektorima pandemijom korone, a prema predviđanjima svjetskih turističkih stručnjaka i organizacija, trebat će najmanje dvije do tri godine da se turistički promet vrati nazad na razinu iz rekordne 2019. godine.
Hrvatska je ovdje u posebno nepovoljnoj situaciji, s obzirom na to da čak 16 posto BDP-a dolazi iz ove djelatnosti koja će se godinama oporavljati.

Turistički promet do sredine lipnja činio je tek 25 posto prošlogodišnjeg prometa, a najveći problem imaju naše najluksuznije destinacije poput Dubrovnika koje s početkom ljeta zjape prazne.

Dobar dio prometa, nažalost, uzele su im konkurentnije destinacije, poput Grčke, koje su zahvaljujući modernoj promociji i sniženjem cijena uspjele privući znatno veći broj posjetitelja od Jadrana. Iako Hrvatska ove godine računa na domaće goste te posjetitelje koji stižu automobilima, takav pristup teško da dugoročno Hrvatsku može dovesti među top 10 destinacija Europe i Mediterana.

Kojih ćete pet konkretnih mjera uvesti za poticanje kontinentalnog turizma?

RESTART KOALICIJA (Boris Miletić)
Kontinentalni turizam jednako je vrijedan kao i primorski, zbog čega treba podjednako ulagati u oba područja u smislu državnih poticaja i promocije. Turizmu na kontinentu potrebni su novi sadržaji, od tematskih staza do primjerice golf-terena, zatim jačanje turističke infrastrukture, a jasno fokusiranje potpora i upravljanje sredstvima EU pridonijet će kvalitativnom iskoraku. Povezivanje nacionalnih parkova u jedinstven turistički proizvod, kao i korištenje domaće poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnim destinacijama stvorilo bi dodatne multiplikativne efekte, a samim aktivnim poticanjem domaće poljoprivredne proizvodnje moguće je stvoriti spoj zelenog i plavog turizma potpuno drukčijim sustavom poticaja u poljoprivredi i nagrađivanjem najuspješnijih. Drugim riječima, potrebno je preslikati na ostatak Hrvatske rješenja koja smo u Istri odavno razvili.

HDZ (Gari Cappelli)
Turizam je s oko 16 posto udjela u BDP-u jedna od ključnih gospodarskih osovina. Prva smo Vlada koja se počela konkretno baviti turističkim razvojem kontinenta (Slavonija, Baranja i Srijem) - inicijativa MINT-a za razvoj turizma na kontinentu - iz fondova EU identificirano je 500 milijuna kuna. U posljednjih mjesec dana primili smo zamolbe američkih produkcijskih kuća za snimanjem u Hrvatskoj. Ova Vlada u idućem mandatu omogućit će izgradnju filmskog studija u suradnji s privatnim sektorom i naš je plan da taj studio bude na kontinentu. Stvorili smo pretpostavke za izgradnju kongresnih centara kao osnovne infrastrukture za snažniji razvoj cjelogodišnjeg poslovnog turizma. Iz sredstava EU osigurali smo sredstva za revitalizaciju 5 do 7 infrastrukturno zastarjelih specijalnih bolnica/lječilišta u RH, u čemu vidimo snažan motiv za povratak našeg stručnog kadra iz inozemstva.

MOST (Mislav Kraljević)
Fokusirat ćemo se na sljedeće mjere:
- izraditi strategiju zdravstvenog turizma kako bismo objedinili i uskladili sve vrste zdravstvenih usluga koje je moguće povezati s turističkim sadržajima
- maksimalno iskoristiti potencijale koje pružaju hrvatske rijeke kroz ekološke i pustolovne sadržaje
- olakšati OPG-ima turističku djelatnost osnova koje su domaći tradicijski proizvodi
- izraditi mapu kontinentalnih turističkih tura (npr. Osijek - Kopački rit - Dunav ili Zagorska tura)
- bolje iskoristiti sredstva EU za cikloturizam.

DOMOVINSKI POKRET (Robert Pauletić)
Prvo, Zagreb je 2019. posjetilo 1,2 milijuna stranih turista. Istodobno, prsten županija oko Zagreba dobio je samo mrvice od navedenog broja. Stoga treba promicati cijelu zagrebačku regiju i šire, od Karlovca na jugu do rubnih dijelova zapadne Slavonije. Drugo, trebalo bi reducirati broj lokalnih i županijskih turističkih zajednica. Lokalne turističke zajednice loše rade, a puno troše. Treće, sredstva od tih plaća treba preusmjeriti u zajedničku promidžbu zagrebačke
regije. Četvrto, treba subvencionirati zrakoplovna sjedala u razdobljima predsezone i posezone u zagrebačkoj regiji. Peto, da bi se pojačala Slavonija, tijekom glavne sezone treba jako subvencionirati zrakoplovna sjedala onim aviokompanijama koje će iz inozemstva slijetati u Osijek.

MOŽEMO! (Sandra Benčić)
Razvoj turizma usmjerit ćemo prema ekološkom održivom turizmu koji pridonosi razvoju lokalne zajednice, što će omogućiti razvoj veće ponude u zaleđu i kopnenim krajevima. Smanjit ćemo ovisnost o sezonalnom turizmu i jačati kapacitete cjelogodišnjeg turizma kroz razvoj kulturnog i zdravstvenog turizma, što je nerijetko komparativna prednost kontinentalne ponude. Stvorit ćemo porezne preduvjete za rast plaća radnika u turizmu te njihovo zadržavanje kroz poticaj za zapošljavanje domaće radne snage kao stalne. Reanimirat ćemo devastirane ili zastarjele turističke objekte poput Bjelolasice ili pojedinih toplica u kontinentalnom dijelu zemlje.

KOALICIJA STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, FOKUS I PAMETNO (Marijana Puljak)
Situacija s koronakrizom pokazuje da snažna orijentacija na turizam nije ono čemu bismo trebali težiti. Urušavanjem gospodarstva zbog loših ekonomskih politika udio turizma u BDP-u je dostigao neodrživu razinu. Ali ne treba zbog toga zanemariti turizam, nego treba razvijati i druge grane gospodarstva. Prije mjera za poticanje kontinentalnog turizma treba naglasiti da kontinent treba ozbiljne gospodarske aktivnosti koje će potaknuti povratak građana koji su napuštali Hrvatsku, kao i stvaranje novih radnih mjesta. Jačanje turizma na kontinentu treba ići u smjeru agroturizma, na način kako to rade snažni igrači poput Italije. Koncentracija na proizvodnju ekološke hrane, OPG-e koji zaista i proizvode domaće proizvode, razvoj kulturnog i sportskog turizma te produžetak sezone temelji su uspješne kombinacije snažnih privrednih aktivnosti i turizma koji dolazi kao točka na "i".

Kako ćete povećati broj hotelskih kreveta kojih je u ukupnim kapacitetima samo 14 posto?

RESTART KOALICIJA (Boris Miletić)
Tu temu trebamo razdvojiti na dva dijela. Prije svega, potrebno je jačati popunjenost postojećih kapaciteta s obzirom na to da tu i dalje zaostajemo za konkurencijom. To je moguće napraviti kroz dizanje kvalitete, dodatne sadržaje, kvalitetniju javnu turističku infrastrukturu te kvalitetniju promociju. Kao drugo, svakako treba izmijeniti regulatorni okvir da se potiče gradnja objekata s većom dodanom vrijednošću, odnosno hotela koji s udjelom od 14 posto u smještajnoj strukturi daju više od 40 posto dodane vrijednosti. Bez izmjene regulative to se u Hrvatskoj neće dogoditi. No, isto tako treba voditi računa da svaki investitor s pravom očekuje pravnu i fiskalnu sigurnost. Stoga, jednom kad se promijeni regulativa, moramo naučiti razmišljati strateški, dugoročno i držati se plana.

HDZ (Gari Cappelli)
U Hrvatskoj je trenutačno kategorizirano 1175 hotela, a u mandatu naše Vlade kategorizirano je gotovo 100 hotela visoke kategorije te 5000 kreveta više nego na početku mandata. Intencija nam je omogućiti snažan impuls rasta kvalitete te ćemo porezno poticati one investitore koji će ulagati u smještajne objekte najviše kvalitete. Pripremili smo za iduće mandatno razdoblje Nacionalni program sufinanciranja investicija u hotele, naselja, male obiteljske hotele s ciljem realizacije od 7000 do 10.000 novih hotelskih soba putem formiranja fonda za obnovu i/ili izgradnju hotelskih kapaciteta kategorije 4 i 5 zvjezdica. Također, adekvatnim poticajima treba omogućiti i privatnim iznajmljivačima, koji će u tome prepoznati priliku, prerastanje iz privatnog smještaja u male obiteljske hotele, kroz podršku odgovarajućih institucija poput HBOR-a.

MOST (Mislav Kraljević)
Želimo li povećati broj hotelskih kreveta, Hrvatska mora napraviti potpuni zaokret od opće apartmanizacije i devastacije prostora (osobito uz obalu Jadrana), prema održivom turističkom razvoju i diverzifikaciji smještajne ponude. Rješenje problema teritorijalne razmrvljenosti, poticajni programi za zapošljavanje i smanjenje sive ekonomije, doveli bi do toga da se lokalne jedinice aktivno uključe u kreiranje cjelogodišnjih radnih mjesta u hotelskom turizmu, što bi pridonijelo razvoju kongresnog turizma, kao i proširenju ponude, od čega bi imali koristi svi građani uključeni u sektor turizma.

DOMOVINSKI POKRET (Robert Pauletić)
U Hrvatskoj inače samo tijekom srpnja i kolovoza manjka hotelskih postelja. U preostalim mjesecima uvijek ima mjesta. Uzrok sadašnjem manjem broju hotelskih postelja jest nedovoljna razina popunjenosti hotela na razini godine, što za posljedicu ima nisku razinu isplativosti ulaganja u nove hotele. Tek povećanjem broja turista u Hrvatskoj u razdoblju predsezone i posezone stvorit će se tržišni uvjeti za ulaganje u gradnju novih hotela koji bi tako bili značajno popunjeniji. Stoga treba subvencionirati zrakoplovna sjedala u razdoblju predsezone i posezone za zračne luke Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Pula i Rijeka. Sadašnji nepotrebni mastodonti, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, sada šakom i kapom troše novac koji se mora hitno usmjeriti u tu svrhu.

MOŽEMO! (Sandra Benčić)
Poticat ćemo malo i obiteljsko hotelijerstvo te investicije u obnovu velikih turističkih objekata i nekretnina. Hotelskim kapacitetima valja pribrojati dodanu vrijednost zdravstvene ponude. Strateški ćemo planirati razvoj zdravstvene infrastrukture koja prije svega treba služiti lokalnoj zajednici, a potom turističkoj ponudi.

KOALICIJA STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, FOKUS I PAMETNO (Marijana Puljak)
Zbog propadanja gospodarstva i gubljenja radnih mjesta mnogi su građani izlaz pronašli u turizmu. Vladajuće strukture su nedostatkom vizije razvoja turizma i pokušajima kupnje socijalnog mira poticale gradnju apartmana, ali bez razvoja infrastrukture. Nepostojanje ozbiljne strategije koja bi od Hrvatske napravila butique destinaciju utjecalo je na turističku potražnju. Velik broj turista koji biraju Hrvatsku za odmor ne zahtijeva skuplji hotelski smještaj, zbog čega je gradnja hotela u Hrvatskoj neizvjesna investicija s upitnim povratom. Najbolji primjer je Split, koji se dičio turističkim rastom, ali se gradska blagajna praznila na plaće izmišljenih službi umjesto na ulaganje u projekte. Dovoljno je pogledati splitski autobusni kolodvor, luku ili željeznički kolodvor i sve je jasno zašto ne možemo privući ozbiljne investitore.

Što konkretno treba izmijeniti kako bi u Hrvatsku stigli najjači međunarodni hotelski brendovi, kojima smo trenutačno deficitarni?

RESTART KOALICIJA (Boris Miletić)
Međunarodni brendovi doći će s novim investicijama, prije svega greenfield koje nam u ovom trenutku nedostaju. Da bi se to dogodilo, potrebno je promijeniti investicijski zakonodavni okvir jer s postojećim nismo ostvarili rezultate kakve priželjkujemo. I ovdje naravno vrijedi imperativ o dugoročnom i strateškom planiranju, provedbi strategije te osiguravanju pravne i fiskalne sigurnosti investitorima. Drugi imperativ je konkurentnost turističkog sektora i zato treba smanjiti PDV u turizmu. Potrebno je ulagati u izobrazbu i prikupljanje najboljih svjetskih iskustava kako bi naši domaći lanci stvorili uvjete za izvoz brenda. Ipak, većina domaćih lanaca i turističkih kuća pokazala je sposobnost dobrog upravljanja. Danas najuspješnije hotelske kuće u Hrvatskoj imaju sjedište upravo u Istri, bilo da govorimo o hrvatskim kompanijama, poput Adris grupe, ili međunarodnim, Valamar i Park Plaza.

HDZ (Gari Cappelli)
Naš je zadatak omogućiti turističkom sektoru značajan poticaj za podizanje u kontekstu kvalitete i s njom povezanog prihodovnog potencijala, te izgradnja poticajnog investicijskog okruženja. Neki od segmenata u tom kontekst su daljnje smanjenje PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo, porezne olakšice za renoviranje hotela i restorana, porezne olakšice za cjelogodišnje poslovanje objekata u visoko sezonalnim destinacijama, porezne olakšice za otvaranje novih kolektivnih smještajnih kapaciteta te porezne olakšice za poticanje otvaranja brendiranih hotelskih objekata.

MOST (Mislav Kraljević)
Naš gospodarski program nudi rješenja kojima bi se riješili loše poslovne klime, nekvalitetnih institucija, korupcije i klijentelizma, visokog poreznog opterećenja, predimenzionirane i neučinkovite javne uprave, prekompliciranih i nedorečenih propisa, izrazito neučinkovitog pravosuđa, te nepravodobne zaštite vlasničkih prava. Nitko ne želi ulagati u zemlju u kojoj dominira pravna nesigurnost i netransparentan regulatorni okvir. Rješavanjem tih problema, Hrvatska će bolje privući općenito strane investicije, a time i međunarodne hotelske brendove.

DOMOVINSKI POKRET (Robert Pauletić)
Velik broj Hrvata izravno živi od privatnog smještaja, pa bi Hrvatskoj na prvom mjestu moralo biti podizanje njegove kakvoće. Model raspršenih i udruženih hotela je odličan model. Nižim porezima može se ciljano poticati da se u okviru jednog te istog 'raspršenog hotela' udruže ne samo privatni iznajmljivači nego, što je posebno važno, i lokalni restorani, lokalne putničke agencije, lokalni prijevoznici, najam vozila, te prateće gospodarske usluge i djelatnosti. Nadalje, male obiteljske hotele i restorane treba poticati da hranu i piće nabavljaju od hrvatskih proizvođača. Pametnom turističkom politikom produljili bismo sezonu, a onda će doći i veliki hotelski lanci s kojima, međutim, treba oprezno, da ne ugroze interese naših lokalnih poduzetnika vezane za turizam.

MOŽEMO! (Sandra Benčić)
Međunarodni hotelski brendovi koji poštuju ekološke granice, radnička prava i životne potrebe lokalne zajednice imat će zagarantiran pravni okvir za svoju djelatnost. Porezna rasterećenja predviđena u našoj strategiji održivog turizma motivirat će podjednako domaće i strane hotelske lance za bavljenje ekološkim turizmom u visokovrijednom prirodnom okolišu.

KOALICIJA STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, FOKUS I PAMETNO (Marijana Puljak)
Hotelski lanci nisu oni koji ulažu u izgradnju hotela. Hotelski lanci dolaze kao šlag na torti. Kada privučete investitore koji će uložiti u izgradnju turističke infrastrukture, tada dolaze svjetski lanci kao mamac zahtjevnijim gostima, dajući znanje i stručno vodstvo. Stoga je primarno stvoriti pogodnu investicijsku klimu. Dok god vladaju uhljebi i korumpirana klika koja od investitora zahtijeva mito te odugovlači s dobivanjem različitih dozvola hotelski lanci neće doći u Hrvatsku. Važan dio programa naše koalicije je smanjenje nameta i olakšanje poslovanje, što će značajno poboljšati investicijsku klimu i tako privući i hotelske lance.

Kako ćete smanjiti broj turističkih zajednica?

RESTART KOALICIJA (Boris Miletić)
Puno se govori o novom teritorijalnom ustroju, ali jako je malo stvarnih strukturnih analiza napravljeno ili ti podaci nisu svima dostupni. Sigurno je da je ovome problemu potrebno pristupiti na način da se procijeni koje turističke zajednice imaju sredstva i kapacitete za opstanak bez državne pomoći. Sve one koje nemaju takve uvjete trebaju biti udružene u veću cjelinu, kao što je slučaj Turističke zajednice središnje Istre koja predstavlja jedinstven primjer uspješnog objedinjavanja područja s čak devet jedinica lokalne samouprave. Zalažemo se svakako da se cijeli sustav turističkih zajednica preispita u cilju što veće učinkovitosti, ali i racionalizacije, međutim napominjemo da ukidanje samo po sebi ne podrazumijeva automatsku uštedu.

HDZ (Gari Cappelli)
Ministarstvo turizma donijelo je u ovome mandatu paket turističkih zakona, kojim se po suvremenom ključu turističkog poslovanja mijenja postojeći turistički sustav u sustav modernog destinacijskog menadžmenta. Sve pretpostavke su dakle stvorene, jedino što je omelo, točnije odgodilo primjenu novih zakona je ono na što nitko od nas nije mogao utjecati, a to je pojava Covida-19. Naš prijedlog koji ide upravo u smislu racionalizacije sustava, ograničavanja plaća direktora te podrške ujedinjavanja turističkih zajednica, svjedoči o tome da smo na dobrom putu i da smo novim zakonima postavili upravo ovo što navodite - manji, racionalniji, efikasniji sustav marketinškog pozicioniranja Hrvatske.

MOST (Mislav Kraljević)
Nekoliko je elemenata koji mogu utjecati na smanjenje broja turističkih zajednica. Prvenstveno, ukidanje obveznih doprinosa koje su poduzetnici dužni plaćati turističkim zajednicama, kao i prijedlog teritorijalnog preustroja zemlje doveo bi do toga da se broj turističkih zajednica smanji. Držimo da bi za uspješnu promociju hrvatskog turizma i postavljanje standarda turističkog gospodarstva bilo dovoljno imati jednu turističku zajednicu na nacionalnoj razini, koja bi se mogla reorganizirati i imati određeni broj lokalnih ureda i time izbjeći situaciju da svaka općina, grad i županija imaju svoju autonomnu strukturu turističkih zajednica i multipliciraju istovjetne djelatnosti.

DOMOVINSKI POKRET (Robert Pauletić)
Da, apsolutno bi trebalo smanjiti broj lokalnih turističkih zajednica i značajno reformirati središnju Hrvatsku turističku zajednicu. Goleme uštede od toga možemo preusmjeriti, između ostalog, u spomenuto subvencioniranje zrakoplovnih sjedala u predsezoni i posezoni (a u Osijeku i u glavnoj sezoni). Značajnim reformiranjem toga državnog mastodonta oslobodila bi se i radna snaga koje, paradoksalno, u hrvatskom turizmu manjka. Poznato vam je da sam ja svojedobno jedini digao glas protiv netransparentnog razbacivanja sredstava Hrvatske turističke zajednice, i to s vrlo čvrstim argumentima.

MOŽEMO! (Sandra Benčić)
Turističkim je zajednicama glavni zadatak upravljanje turističkim destinacijama, i iako gotovo svaka druga općina i županija u Hrvatskoj ima svoju turističku zajednicu, jasno je da one ne upravljaju ničim, već služe održavanju klijentelističkih mreža na lokalnim i županijskim razinama. Hrvatska zasigurno nema 300 destinacija kojima je potrebno upravljati, a broj tih destinacija je pitanje Strategije razvoja održivog turizma. Ono što je potrebno razviti je sustav podrške malim iznajmljivačima, koji su uglavnom prepušteni internetskim booking platformama koje pak ubiru veliku zaradu, a preuzimaju vrlo malo rizika i ne pružaju nikakvu podršku na terenu.

KOALICIJA STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, FOKUS I PAMETNO (Marijana Puljak)
Turističke zajednice i njihov enormni broj još su jedan ogledni pokazatelj politike uhljebljivanja i nepotrebnog bujanja države protiv kojeg se borimo. Ovaj je problem u najužoj vezi s preustrojem gradova i općina u Hrvatskoj jer je njihov postojeći broj neodrživ. Sustav turističkih zajednica s krovnom organizacijom HTZ-om, kao i niz županijskih turističkih zajednica koje samo udvostručuju niz nepotrebnih institucija u javnosti izazivaju ogorčenost građana, poglavito zbog netransparentnosti njihova djelovanja te trošenja financijskih sredstava. Nužno je krenuti s reorganizacijom i ukidanjem nepotrebnih administrativnih središta. To je prvi korak ka reformi turističkih zajednica.

Hoćete li ukinuti Ministarstvo turizma i zašto?

RESTART KOALICIJA (Boris Miletić)
Svi znamo koliko je turizam bitan za državne financije, stoga je posebice važno da se turizmom upravlja strateški. Na novoj Vladi je da donese odluku o ustrojstvu. Ali, ponavljam, mi u Istri smo najbolji primjer toga da se turizam 'ne događa' i zato je važno da Vlada kvalitetno upravlja ovim sektorom. Hoće li to biti u okviru zasebnog ministarstva, to tek treba vidjeti, kao uostalom i za sve druge resore.

HDZ (Gari Cappelli)
Turizam predstavlja 16 posto našeg BDP-a. U turizmu radi svaki deseti Hrvat. On će zasigurno imati svoje posebno mjesto i podršku i u idućem razdoblju. HDZ i njegova Vlada sve odluke dosad donosili su isključivo osluškujući potrebe našeg turističkog sektora, kako bi oni ostvarili što veći napredak i konkurentnost.

MOST (Mislav Kraljević)
U svom izbornom programu istaknuli smo problem prenormiranosti u Hrvatskoj, što dovodi do toga da imamo i previše administrativnih institucija. Ukidanjem suvišnih zakonskih i podzakonskih akata te postojanjem Hrvatske turističke zajednice koja bi stvarno bila operativna institucija i bavila se promocijom i strukturiranjem hrvatskog turizma, ne vidimo razloga za postojanjem posebnog ministarstva na nacionalnoj razini koje bi bilo nadležno isključivo za turizam. Aktivnosti vezane uz turističku djelatnost mogu se vrlo lako raspodijeliti između resora gospodarstva, prometa, kulture i zaštite okoliša.

DOMOVINSKI POKRET (Robert Pauletić)
U sadašnjem obliku svakako ga treba ukinuti, odnosno preustrojiti ga na tržišnim osnovama. Hrvatska je zemljopisno premali prostor i dovoljno je jedno državno turističko tijelo koje bi se najvećim dijelom trebalo baviti promidžbom Hrvatske kao odredišta. Dio oslobođenih sredstava treba usmjeriti u ustroj novog, kvalitetnog, jeftinijeg, ali dobro plaćenog Državnog ureda za turizam, koji više ne bi bio u Zagrebu, a koji bi se najvećim dijelom bavio promidžbenim aktivnostima. Kad dođemo na vlast, konačno ćemo reformirati nazadnu i zastarjelu turističku državnu politiku.

MOŽEMO! (Sandra Benčić)
Pitanje broja ministarstava nije pitanje matematike, već pitanje organizacije i koordinacije sustava: ako analiza funkcija državne uprave pokaže da je ukidanje ministarstva i pripajanje resora Ministarstvu gospodarstva bolja opcija, to ćemo i učiniti. Izradit ćemo Strategiju održivog turizma kojom će se osigurati stroža i kvalitetnija upotreba prostora temeljena na analizi ekološkog otiska turizma i turističke nosivosti prostora. Razvoj pojedinih destinacija mora se temeljiti na podacima o maksimalnim potencijalnim kapacitetima bez ugrožavanja ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih resursa.

KOALICIJA STRANKA S IMENOM I PREZIMENOM, FOKUS I PAMETNO (Marijana Puljak)
Zalažemo se za smanjivanje administracije, a time i broja ministarstva te će turizam biti dio ministarstva koje će baviti gospodarstvom. Istovremeno će se optimizirati broj zaposlenih u ministarstvima i povećati njihova motiviranost kroz sustav praćenja učinkovitosti i nagrađivanja. Važan dio naših politika je ukidanje županija i uvođenje pet regija te ujedinjavanje gradova i općina. Istovremeno ćemo dio ovlasti centralne države spustiti na lokalne razine, kako bi rješavanje problema bilo što bliže njihovu nastanku, a razvoj bi bio primjeren specifičnosti raznih sredina. Dio ministarstva koji se bavi turizmom osmišljavat će i razvijati strateške projekte, poticati umrežavanje turističkih kapaciteta cijele zemlje te promatrati turizam kao dodanu vrijednost cjelokupnom gospodarstvu i društvu.