Ivan Paladina, 32-godišnji predsjednik Uprave nekoć vrlo uspješnog instituta IGH, ne djeluje umorno. To je čudno, posebno zato što je na dan našeg razgovora u 3.30 sati u noći automobilom s Kosova krenuo prema Zagrebu, da bi već u pola osam ujutro sjeo u fotelju svog ureda na trećem katu IGH-ove zgrade u zagrebačkom Folnegovićevu naselju.
Paladina je na Kosovu bio jer se dan ranije tamo otvaralo jedno čvorište kosovskog autoputa na kojem je, između ostaloga, radila i ova tvrtka, nekad prvenstveno specijalizirana za izgradnju mostova i autocesta.
Paladinin ured krase vizuali IGH-ovih dovršenih i nedovršenih projekata, poslova koje je tvrtka uglavnom ugovarala i sanjala u vrijeme kad je njom predsjedao Jure Radić, a danas ga je zamijenio znatno mlađi, ambiciozan Zagrepčanin. Paladina je diplomirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a samo ga nekoliko ispita dijeli od magisterija kojemu se, zbog količine poslova, teško stigne posvetiti. Osim što je predsjednik Uprave IGH, Paladina je još i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Hidroelektra – niskogradnja, ali i direktor poduzeća Avenue ulaganja.
Zajednički faktor tim kompanijama jest ruski investitor Sergej Gljadelkin, jedan od najbogatijih Rusa i većinski vlasnik tvrtki u koje je dosad uložio više od 100 milijuna kuna iako je hrvatskoj javnosti postao po- znat još 2004. godine kad je na Zagrebačkoj cesti njegova tvrtka Titan građenje sagradila stambeno-poslovnu zgradu od više od 14 tisuća četvornih metara.
Paladina je još i osnivač poduzeća Delta savjetovanje, konzultantske tvrtke s prihodima od 1,3 milijuna kuna i dvoje zaposlenih u 2014. godini. Ta tvrtka je savjetovala Gljadelkina pri preuzimanju IGH, nakon čega je Rus Paladinu pozvao da preuzme vođenje Instituta.
Gljadelkin je zatvoren prema javnosti: ne daje rado intervjue i rijetko ga se može vidjeti u javnosti, iako u Hrvatskoj živi znatan dio godine, i to sa suprugom, atraktivnom ruskom glumicom Evgenijom Krjukovom. Paladina je njegov ključan čovjek za poslove vrijedne 350 milijuna kuna (takvi su bili rezultati IGH i Hidroelektre prošle godine), a uskoro i prvi čovjek dugoočekivanog projekta Kupari, za koji su Avenue ulaganja jedina predala obvezu.
Privatno, otac je 10-mjesečne bebe kojoj je posvećen u slobodnim trenucima.
Ovo je bila uspješna godina za hrvatske tvrtke iz portfelja ruskog investitora Sergeja Gljadelkina. Prihvaćena je vaša ponuda za Kupare, a IGH i Hidroelektra dobili su i vrijedan posao na izgradnji pruge Dugo Selo – Križevci. Što vam je u planu za 2016.?
– Naša ponuda za Kupare bila je jedina i očekivali smo da će je prihvatiti jer nije bilo razloga zašto bi se odlučilo suprotno. Brand poput Ritz Carltona koji dolazi u Kupare diže nivo destinacije, posebno stoga što dosad takvi gosti kod nas nisu dolazili jer ovdje nije bilo hotela na nivou onoga što mi planiramo za tu destinaciju. Govorim o hotelima kategorije šest i sedam zvjezdica, što je zapravo kategorija koja službeno niti ne postoji.
Sudjelujete i u 1,2 milijarde kuna “teškom” željezničkom projektu koji je pored stranih ponuđača ipak dobio domaći konzorcij.
– Što se tiče projekta Dugo Selo-Križevci, IGH tu sudjeluje s malim udjelom jer će preuzeti posao vrijedan oko pet milijuna kuna, ali Hidroelektra sudjeluje kao najveći partner podizvoditelj.
Može li Hidroelektra iznijeti taj posao s postojećim kapacitetima ili slijede zapošljavanja?
Sve će ovisiti o ugovaranju drugih poslova. No, logičan slijed bio bi da Hidroelektra u duljem roku zapošljava nove ljude. Trenutačno u toj firmi radi 500-tinjak ljudi.
Tvrtka Avenue ulaganja zainteresirana je za dubrovačke hotele Maestral. Kakvi su vam planovi za to poduzeće?
– Hoteli Maestral primjer su projekata i lokacija kakvi nas zanimaju. Dakle, četiri ili pet zvjezdica, lokacije poput Dubrovnika, ali ne po svaku cijenu. Mi smo predali neobvezujuće pismo namjere za hotele Maestral, a u obvezujućem dijelu ćemo možda sudjelovati, ovisno o tome kakvi će biti uvjeti natječaja i što će se u međuvremenu događati s našim poslovanjem.
Jesu li natječaji za privatizaciju državnih hotela prezahtjevni za investitore?
– Mogu se složiti da su uvjeti natječaja za Kupare bili dosta zahtjevni, a tražila su se ozbiljna jamstva koja su u našem slučaju iznosila šest milijuna eura. Međutim, i prošli je natječaj za hotele Maestral bio jako zahtjevan i nitko se na njega nije javio.
Ipak, vi ste za Kupare predali ozbiljnu dokumentaciju, vaše idejno rješenje prilično je detaljno za ovu fazu natječaja?
– Da, dosta detaljno smo to napravili pa smo, na primjer, u rješenje uključili i tvrtku EDSA, koja je jedna od najboljih svjetskih tvrtki za izradu master planova. To, naravno, znači i dodatne troškove koji su dosta veliki za pripremnu fazu. Mi smo samo za izradu natječajne dokumentacije potrošili oko tri milijuna kuna.
Ta ponuda uključivala je i poslovni plan za narednih deset godina. Kako bi ugrubo trebala izgledati ta poslovna priča u Kuparima?
– Što se tiče realizacije projekta, maksimalni rok razvojne faze je rok koji je potreban za izradu detaljnog urbanističkog plana, što će raditi lokalna samouprava, a potom na to idu dvije godine za projektiranje i ishođenje dozvola te četiri godine za izgradnju. Mi planiramo da će 2020. godina biti prva u kojoj će Ritz Carlton primati goste. Stabilizacijska godina poslovanja trebala bi prema našim planovima biti 2024., što znači da će tada resort poslovati pozitivno i imati pozitivne prihode. Izgradnja kompleksa će ići samo u jednoj fazi jer ćemo uređenje plaže, izgradnju dva hotela I rekonstrukciju postojećeg hotela Grand kao depandanse odraditi istovremeno, a imat ćemo 400 smještajnih jedinica od maksimalnih 750. Ići ćemo ispod gornje granice smještajnih kapaciteta jer to odgovara nivou resorta kakav planiramo u Kuparima.
Vas ne muči problem sezonalnosti hrvatskog turizma?
– Naravno, to muči svakoga pa su naša prva razmišljanja išla u smjeru kako produljiti sezonu. Može se dogoditi da će od dva hotela samo jedan raditi cijelu godinu, a drugi osam do devet mjeseci, ali to ćemo još vidjeti. Puno nam znači što je za 2020. godinu predviđen i dovršetak rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik.
Možete li se nekako nadovezati i na projekt golfa na Srđu?
– Ako i kada se on realizira, taj će nam projekt biti isključivo plus. Svi projekti koji bi nam po nivou mogli konkurirati, a u koje spada i projekt hotela Belvedere, kratkoročno nam mogu biti minus, ali dugoročno samo plus.
Hoćete li u Kuparima ići s kakvim sadržajima u smislu produljenja sezone?
– Imat ćemo luksuzni spa koji će biti brendiran jednim od najpoznatijih svjetskih imena u spa centrima, no ne mogu vam otkriti o kome je riječ s obzirom na to da smo tek otvorili pregovore. No, postoje dva najpoznatija svjetska brenda u spa segmentu, a jedan od njih sigurno će biti u Kuparima. Spa segment predvidjeli smo u sklopu rekonstruiranog hotela Grand, a poradit ćemo i na eventima i prostorima za luksuzne evente, od vjenčanja do svega onoga što se može raditi u zimskom periodu.
Imate li računicu koje bi mogle biti prednosti za lokalnu zajednicu, posebno u smislu zapošljavanja?
– Predvidjeli smo nešto više od 300 stalno zaposlenih osoba, ali vjerujem da će to na godišnjem nivou biti između 300 i 400 osoba direktno zaposlenih u resortu. Naravno, neizravno će brojka biti puno veća i računamo da će kroz tvrtke i dobavljače koji će surađivati s hotelom koristi imati barem tisuću osoba zaposlenih na raznim radnim mjestima.
Kakvi su rezultati IGH za treći kvartal?
– To vam ne mogu otkriti jer će rezultati biti objavljeni tek krajem tjedna, dakle u petak.
Koliko ima istine u tome da je za IGH veliki problem to što je tvrtku napustio dio dobrog kadra?
– Rekao bih sljedeće: jedan dio kvalitetnih i stručnih djelatnika doista je otišao, ali ne velik broj. Otišao je manji broj ambicioznijih menadžera, zbog čega mi je žao, ali tu govorimo možda o desetak ljudi koji su već bili u poodmakloj dobi. No najbolji kadar nije nas niti mogao napustiti jer se usprkos činjenici da je IGH u predstečajnoj nagodbi, u Hrvatskoj nije razvila nijedna tvrtka koja bi u segmentu građevine bila konkurent našem institutu. Naš najveći konkurent danas ima 50-ak zaposlenih, a mi imamo 600 radnika. Ima nekih pojedinačnih primjera ljudi koji su otišli u državne tvrtke ili javnu upravu, nešto sitno njih otvorilo je i vlastite firme, ali na brojku od 600 zaposlenika to i nije tako strašno.
Koliko će IGH-u trebati vremena da dođe na stare razine u smislu prihoda i projekata?
– Ja sam realan menadžer. Mi danas stvaramo 200-tinjak milijuna kuna prihoda u odnosu na 700 milijuna kuna nekad. Ne mogu reći da razmišljam o tim nivoima, barem ne u kontekstu ovog mog mandata koji traje još tri i pol godine. No, razmišljam o tome da možemo ostvarivati značajan rast prihoda, oko 20 posto godišnje. Pred nam je težak i izazovan period još narednih godinu dana kad Institut mora napraviti nekoliko ključnih stvari. Između ostaloga, mora povećati kapacitete znanja u projektima u kojima dosad nije primarno bio, a tu prije svega mislim na komunalnu infrastrukturu, centre za gospodarenje otpadom te općenito na upravljanje i gospodarenje otpadom kao I financiranje i savjetovanje u financiranju iz EU fondova. Drugi nam je izazov jačanje kapaciteta u razvoju i dobivanju poslova u regiji gdje je IGH iznimno cijenjen brend. U sljedećem razdoblju zato ćemo napraviti jak iskorak na planiranju projekata u BiH, Srbiji, Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori. Smatram da bismo tokom dvije do tri godine oko 50 posto poslova trebali raditi na tim tržištima, dok IGH trenutačno na domaćem tržištu obavlja gotovo 75 posto poslova. U samoj tvrtki očekuje nas modernizacija procesa i poboljšanje efikasnosti. Puno toga moramo napraviti u sljedećih godinu dana pa zato vjerujem da će se krajem 2016. vidjeti značajni pomaci u institutu.
Vlada se hvali kako izlazimo iz krize, osjeća li se to i u građevini?
– Najveći pomaci u državi i u regiji osjetit će se, vjerujem, krajem 2016. godine. Zasad se taj napredak ne osjeti značajno, ali oni koji dovoljno prate kretanja mogu predvidjeti već sad kako bi za godinu dana situacija trebala biti puno bolja. Evo primjera: mi smo prošlog tjedna s gradom Zagrebom potpisali 31 milijun kuna vrijedan posao projektiranja i rekonstrukcije vodovoda I kanalizacije, a takvih će projekata biti još. Dakle, u građevini će biti bolje, ali prvenstveno onima koji se uspiju prilagoditi činjenici da više neće graditi ceste i autoceste nego komunalnu infrastrukturu, centre za gospodarenje otpadom i slično.
Kako se na svojoj novoj poziciji predsjednika Nadzornog odbora IGH snašao bivši predsjednik Uprave Jure Radić? On je ipak bio simbol ove tvrtke.
– Profesor Radić istaknuti je stručnjak i jedan od ključnih stakeholdera u posljednjih 15-ak godina u graditeljstvu. On ima veliko iskustvo i svojim nam savjetima u svakom trenutku može pomoći, što i čini.
Možete li procijeniti koliko su trenutačno vrijedni hrvatski projekti tvrtki u vlasništvu Sergeja Gljadelkina?
– Teško mi je to reći, ne bih nagađao. To je teško evaluirati jer se svodi na zbrajanje krušaka i jabuka. Nešto su investicijski projekti, nešto su ugovori za nadzor i projektiranja, a teško je potom zbrajati investicijske vrijednosti investicijskih projekata s vrijednostima projekata u kojima sudjelujemo u manjem segmentu.
Kako ste se vi upoznali sa Sergejom Gljadelkinom?
– Upoznali smo se prije sedam, osam godina kad sam radio u jednoj od njegovih firmi. Nakon toga kratko sam otišao iz firme i osnovao vlastitu tvrtku, ali smo sve vrijeme aktivno surađivali.
Ipak, opet vas je odlučio pozvati da mu se pridružite?
– Ja sam cijelo vrijeme bio aktivan suradnik na njegovim projektima pa sam samo formalno promijenio ulogu. Moja tvrtka bila je savjetnik kod preuzimanja IGH na poslovima dokapitalizacije i due-diligencea, a na to uslijedio je poziv da uđem u upravu IGH umjesto da budem savjetnik. I eto, ja sam taj poziv prihvatio.
Mladi ste, imate 32 godine, a vodite veliku i nekad iznimno uspješnu firmu. Je li vam bio problem prihvatiti takvu odgovornost i naslijediti Juru Radića?
– To je sigurno jako velik izazov, posebno što sam tvrtku preuzeo nakon profesora Radića, a prije njega i Petra Đukana, ali vjerujem da se s njim dobro nosim i da će se rezultati vidjeti za godinu dana. Naravno, nisam tu sam, oko mene je tim koji je itekako važan u prilagodbi IGH novom tržištu i novim poslovnim trenucima. Istaknuo bih kolegu Olivera Kumrića, koji je prvo bio pomoćnik ministra prometa i infrastrukture u ovoj Vladi, a potom radio za Svjetsku banku. On mi je velika podrška i potpora u svim poslovnim procesima i promjenama koje provodimo.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....