VESNA LAMZA POSAVEC: Neke političare ankete pogrešno zavedu da se kandidiraju

Treba li nas čuditi što se rezultati različitih istraživanja rejtinga često razlikuju?

– To se događa svuda u svijetu. Agencije mogu koristiti različitu metodologiju, a na rezultate utječe i vremenski okvir u kojemu se istraživanja provode.

Postoje li danas neki moderniji pristupi anketiranju?

– Zlatni standard i dalje je terenska anketa, premda i anketa telefonom, ako je dobro provedena, može dati dobre rezultate. U svijetu se sve češće provode internetske ankete, ali njihova metodologija još nije usavršena, posebno u zemljama s nedovoljnom pokrivenosti internetom.

Koji su objektivni problemi SMS anketiranja?

– Takve ankete kriju veliku opasnost od pristranosti. Glavni je razlog velika autoselekcija uzorka, a ne zna se točno ni tko je odgovorio na anketu. Stoga je njihova spoznajna vrijednost vrlo upitna.

U vašim knjigama i istraživanjima često tvrdite kako rezultati anketa praktično nemaju utjecaj na ishod izbora. Kako ste to dokazali?

– Da bi ankete mogle utjecati na rezultate izbora, moraju biti ispunjena tri uvjeta: da birači poznaju anketne rezultate, da su ih upamtili i da im vjeruju. Ovisno o izborima, te uvjete u nas ispunjava samo 10 do 30 posto birača od kojih su utjecaju ankete uglavnom podložni neodlučni koji čine razmjerno beznačajan dio. Ako su birači izborno opredijeljeni, ankete u pravilu učvršćuju, a vrlo rijetko mijenjaju njihovu glasačku odluku. Stoga se istraživači uglavnom slažu u stajalištu da nema znanstvenih dokaza o značajnijem utjecaju anketa na izborne rezultate.

A kod preferencijalnog glasovanja?

– Nema razlike. I tada moraju biti zadovoljeni isti uvjeti.

Tumače li mediji ankete pogrešno?

– Ima dosta takvih primjera, iako želim vjerovati da u tome obično nema loše namjere. Osobno se uvijek zalažem da u tumačenju rezultata anketa sudjeluju istraživači jer se od medijskih djelatnika ne može očekivati da poznaju sve metodologijske pojedinosti koje su važne za njihovo razumijevanje.

U srpnju je izašla vaša nova knjiga “Mjerenje javnosti”. Koji su njeni glavni zaključci?

– To je zbirka radova u kojima obrađujem metodologiju istraživanja i pokušavam rasvijetliti neke oblike izbornog ponašanja. Jedno je poglavlje posvećeno i istraživanju putem interneta kao anketnoj tehnici koja bi uskoro mogla postati dominantnom.

Kako je bilo moguće da izbore izgubi Ivo Josipović koji je prema anketama imao podršku 80 posto birača?

– Te su ankete samo utvrdile mišljenje ispitanika o pojedinim političarima, ali ne i namjeru da ih biraju za predsjednika. Vjerojatno su neke od njih neopravdano ohrabrile pojedine političare da se kandidiraju na izborima.

Koliko bi danas koštalo kvalitetno istraživanje, i to po izbornim jedinicama?

– To je teško općenito reći jer cijena ovisi o mnogim elementima organizacije istraživanja. Bilo bi idealno kad bi se u svakoj izbornoj jedinici anketiralo oko 1000 ispitanika, no kako bi to bilo preskupo i teško provedivo, obično se obuhvaćaju upola manji uzorci koji, ako su dobro planirani, također mogu osigurati precizne procjene.

Je li kriza pogodila i agencije za istraživanje javnog mišljenja?

– Pogodila ih je u smislu da se istraživanja rjeđe naručuju. A iznimno je važno imati kontinuitet, razvijati metodologiju i pratiti trendove javnog mišljenja.

Jesu li sva istraživanja koja se danas objavljuju po portalima pouzdana i profesionalno prezentirana?

– Ona iza kojih stoje metodologijski nedostatno upućeni pojedinci to sigurno nisu.

Mogu li se istraživanja za izbore ozbiljno raditi dok još nije poznato na koji će način spektar oko “trećeg puta” izaći na izbore?

– Prognostički pouzdani rezultati mogli bi biti tek oni uoči izbora. Dosad provedena istraživanja mogu dati samo načelnu informaciju o poziciji pojedinih stranaka.

U kojoj mjeri očekujete da će se omjer popularnosti HDZ-a i SDP-a na nacionalnoj razini podudarati s odnosom tih stranaka u parlamentu, s obzirom na specifičnost izbornih jedinica?

– Istraživanja na nacionalnoj razini samo su orijentacijska. To se osobito tiče manjih stranaka za koje ne predviđaju prelazak izbornog praga, a ipak je moguće da će u nekim izbornim jedinicama osigurati podršku za nekoliko mandata.

Što mislite o prijetnjama političara agencijama koje im daje nepovoljne rezultate?

– Ne vjerujem da će to utjecati na istraživače. Kad bi se agencije time rukovodile, već bi odavno prestale raditi.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: