Velika šansa za hrvatsko gospodarstvo – izlaz na tržište islamskih zemalja

Žele li u Hrvatsku dovoditi muslimanske goste, domaće će turističke agencije morati slijediti nekoliko zanimljivih pravila.

Na primjer, programe će morati prilagoditi prema ritmu njihovih molitvi, koje znaju biti i do pet puta dnevno.

Nije baš preporučljivo takve goste voditi niti po vinskim cestama.

Razuzdani noćni život uz bučnu glazbu uglavnom je isključen.

Naravno, morat će strogo paziti da im u restoranu na tanjuru ne podvale svinjetinu.

Ispune li se svi ti preduvjeti, Hrvatska dobiva vrlo zahvalne goste koji u prosjeku troše po čovjeku i do 500 dolara više od zapadnjaka, a na ljetovanje uglavnom pristižu s mnogorodnim obiteljima, zakupljuju cijele katove i rado odsjedaju u nešto boljim hotelima.

Zasad, takvi će ortodoksni muslimani kod nas pronaći tek 14 provjerenih hotela u kojima će moći biti potpuno mirni da će im ljetovanje proteći bez puno natezanja i objašnjavanja.

Toliko hotela, naime, trenutačno posjeduje takozvani “halal certifikat” kojim gostima garantiraju da će dobiti uslugu prilagođenu šerijatskim pravilima, točno onako kako su navikli i kod kuće i kako to predviđaju islamski vjerski zakoni.

Konkretno, halal podrazumijeva specifična prehrambena pravila prema kojima životinja ne smije patiti prilikom klanja, svinjetina je strogo zabranjena, sva krv iz mesa mora biti iscijeđena, a sirovine proizvoda koje konzumiraju moraju imati strogo provjereno podrijetlo.

Zatim se halal certifikat primjenjuje i u uslužnim djelatnostima koje slijede običaje i pravila islamske vjeroispovijesti.

To tržište, kad se proizvodnji pribroji i turizam, u svjetskim razmjerima doseglo je brojku od 800 milijardi dolara (650 otpada na proizvodnju, a 150 milijardi na turizam), a Hrvatska se na njega “ukrcala” s 80 poslovnih subjekata, koliko ih je dosad dobilo certifikat od Centra za halal kvalitetu u Zagrebu.

“Teško je procijeniti koliko konkretno iznosi hrvatski udio na svjetskom halal tržištu jer se takvi podaci ne vode niti pri HGK niti pri drugim domaćim institucijama. No, tržište muslimanskih zemalja veliki nam je izazov što prepoznaje i sve veći broj domaćih proizvođača koji u izvoz nude halal proizvode. Konkretno, trenutačno proizvodimo 2500 takvih proizvoda, od čega njih tisuću odlazi direktno u izvoz”, ispričao je za Globus ravnatelj Centra za certificiranje halal kvalitete Aldin Dugonjić.

Dapače, izazov je toliko velik da je koprivnička Podravka, ispričao je Globusu predsjednik Uprave Zvonimir Mršić, prije nekoliko mjeseci otvorila jednu podružnicu u Dubaiju i jednu u Dar es Salaamu (Tanzanija) odakle je na muslimanska tržišta dosad poslala nekoliko kontejnera halal proizvoda.

“Naša je tvrtka prvu internacionalizaciju doživjela 1993. godine kad je izašla iz okvira isključivo jugoslavenskog tržišta i zahvaljujući tome preživjela, a sada smo doživjeli i drugu internacionalizaciju s izlaskom na afričko i azijsko tržište na kojem ćemo tijekom godina izvesti svih svojih 130 certificiranih proizvoda”, pohvalio se Mršić, dodavši kako je treće tržište ono kinesko, za koje su podružnicu otvorili u Pekingu.

Zasad je sve još u testnoj fazi: Podravka stidljivo provjerava kako će se muslimanskom svijetu izvan Europe dopasti 30-ak njenih halal prozvoda, među kojima je Čokolino, za koji još nema povratne informacije kako su ga prihvatili konzumenti islamske vjeroispovijesti.

Vjeru da su na dobrom tragu dala im je činjenica da se prvi njihov kontejner koji su u Ujedinjene Arapske Emirate poslali prije godinu dana vrlo brzo rasprodao, ali Mršić napominje kako u Podravci još nisu sigurni jesu li proizvode pokupovali domaći ljudi ili ipak Hrvati koji su se otisnuli na taj daleki kontinent.

U svakom slučaju, ove se godine na muslimanskim tržištima izvan Europe još ne očekuju neki značajniji financijski rezultati, a novi će se poslovi teško sklapati prije jeseni.

“Razlog leži u činjenici da je muslimanima upravo počeo Ramazan, dakle post, u vrijeme kojega se obično ne obavljaju značajne poslovne aktivnosti, a nakon toga dolaze ljeto i godišnji odmori, kad će također biti nerealno očekivati financijske rezultate. Dakle, tržište će više-manje mirovati do jeseni, što znači da brojke nećemo imati prije 2016. godine”, objašnjava Globusu predsjednik Uprave Podravke.

Za Podravce je to dakle novo iskustvo, ali je zato Kraš daleka muslimanska izvaneuropska tržišta otvorio prije nekoliko godina kad je svoje proizvode počeo prodavati u Saudijskoj Arabiji.

Prema podacima iz 2012., vrijednost izvoza Kraševih slatkiša za Saudijce je narasla u odnosu na godinu ranije za 30 posto i popela se na 8,6 milijuna kuna, u 2013. godini izvoz tamo porastao je za još 12,2 posto, a tvrtka je proizvode počela plasirati i na tržišta sjeverne Afrike.

Doduše, Kraš ima i priličnu količinu proizvoda s halal certifikatom.

Recimo, dobilo ga je 14 vrsta Dorina čokolada, ima ga i Bajadera, dobilo ga je Životinjsko carstvo, napolitanke, Domaćica, Tortica i mnogi drugi proizvodi.

Općenito, konditorska industrija među prvima je u Hrvatskoj prepoznala značaj tržišta muslimanskih zemalja.

U 2013. godini proizvođači slatkiša su izvozom na arapska, prekooceanska i europska tržišta ostvarili prihode od 118 milijuna dolara.

Neke “slobodne” procjene idu toliko daleko da pretpostavljaju kako je kompletno hrvatsko halal tržište vrijedno oko 250 milijuna dolara, ali to su zasad samo neslužbene brojke iza kojih ne želi stati niti jedna domaća institucija.

Najveći dio hrvatske halal proizvodnje namijenjene za izvoz, doznajemo, i dalje ostaje na području Europe kamo Hrvati redovito izvoze svoje proizvode za europske muslimane.

Na prvom mjestu je Bosna i Hercegovina, a interesantna nam je i Francuska, u kojoj živi i radi oko pet milijuna muslimana.

Slijede potom Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Saudijska Arabija, a nešto sitno izvozimo i u Kazahstan.

Kolika je točna vrijednost baš isključivo proizvoda s halal certifikatom, nije poznato, ali Hrvati su ukupno na ovih pet tržišta u 2014. godini izvezli 10,3 milijarde kuna proizvoda, od čega najviše u BiH u kojoj smo ostvarili prihode od 9,3 milijarde kuna.

Izvoz u Saudijsku Arabiju lani je iznosio 532 milijuna kuna, Francuska se kretala na razini 223 milijuna, Katar oko 148, a u Ujedinjene Arapske Emirate izvezli smo 31,6 milijuna kuna proizvoda.

Osim toga, kompanije su dobro nanjušile kako izvoz u ove zemlje iz godine u godinu raste (u 2014. povećao se za 700 milijuna kuna), prvenstveno zbog europske krize i loših rusko-ukrajinskih odnosa.

Među najvećim domaćim tvrtkama halal verzije svojih najpoznatijih proizvoda napravili su i u Mlinaru (40 vrsta kruha, 27 vrsta peciva, devet finih peciva, jednu salatu, krušne mrvice i cijelu silu smrznutih proizvoda), a posebno je tražena halal vrsta njihovog bureka koji Mlinar izvozi u Dubai, ali i u Njemačku i Švedsku gdje stanovništvo islamske vjeroispovijesti također traži certificirane proizvode.

Bračka Sardina d.o.o. za halal je certificirala 18 proizvoda (konzerve sardine, tune i oslića te nešto pašteta), Tvornica šećera Viro muslimanima nudi četiri proizvoda (kristalni bijeli šećer, melasu, tekući šećer i repin rezanac), Vindija ima na desetine halal mlijeka, jogurta, vrhnja i ostalih mliječnih proizvoda, Belje je među muslimanskom populacijom prisutno s ABC sirevima, Dukat ima halal mlijeka, jogurte, vrhnja i ostale mliječne proizvode.

Certificiranje je tvrtkama itekako olakšala činjenica da je Hrvatska prva i zasad jedina zemlja u Europskoj uniji koja je registrirala halal normu – normativ koji sadrži proceduru certificiranja, pravilnik o halal klanju, pravilnik o zaštitnom znaku, priručnik o halal statusu aditiva, a postupak za kompanije, ovisno o njihovoj veličini i broju proizvoda koje žele certificirati, traje od dva mjeseca do godine dana.

Naprimjer, objašnjava Dugonjić, kad neka tvrtka poželi ishoditi halal certifikat za čokoladu, mora nabaviti potvrdu o podrijetlu svih 15 sirovina koje se u tom proizvodu nalaze.

“Mi smo normu registrirali među prvima u EU jer je islam u našoj zemlji kao religija na nacionaloj razini od Sabora priznat 1916., muslimanska zajednica ovdje je jako dobro integrirana i zapravo smo imali sve preduvjete za izradu norme. Osim toga, norma se trenutno izrađuje i na razini Europske unije, a kao predložak poslužit će im upravo hrvatski primjer”, govori Dugonjić.

Ipak, napominje kako Hrvatska sa svojom proizvodnjom teško na stranim tržištima može konkurirati kvanititetom, ali zato može inzistirati na kvaliteti proizvoda, što halal već sam po sebi podrazumijeva.

To su shvatili i u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matije Gupca na Knežiji. Ona je početkom ove godine postala prva osnovna škola u regiji koja je dobila halal certifikat.

Na Knežiji, dakle, svi učenici – bili oni muslimani ili ne – mogu dobiti prehranu pripremljenu prema halal standardu.

Tu su se, zapravo, spojile dvije stvari: priličan broj djece islamske vjere koja svaki dan pohađaju nastavu, ali i svijest uprave škole da se učenicima može ponuditi raznolika prehrana, a da to dodatno ne košta.

“Nudimo vegansku i vegeterijansku prehranu, a naše su kuharice radosno odabrale naučiti nešto novo i pristale se educirati za halal pripremu hrane. Posebnost halala jest činjenica da ne trpi GMO, što onda znači da je strogo zabranjena i soja, jer ona danas gotovo isključivo dolazi u GMO obliku. Dakle, halal je dobar odabir ne samo zbog vjere nego i zbog kvalitete”, ispričala je ravnateljica Ljiljana Klinger.

Kako je pojasnila za Globus, Osnovna škola Matije Gupca odabrala je put provođenja vjerskog odgoja za sve vjeroispovijesti za koje postoji potreba, a islamski su vjeronauk u toj instituciji uveli prije šest godina.

Razlog velikom broju muslimanske djece je, između ostaloga, bio i taj što škola ima posebni međunarodni odjel za stranu djecu i djecu diplomata, a u hodnicima je svakodnevno moguće vidjeti djecu svih nacionalnosti i boje kože.

Multikulturalnost škola štuje i kroz još jednu posebnost – imaju specijaliziranu vjersku učionicu u kojoj se s jedne strane nalazi Biblija, s druge Kur’an, a djeca se od malih nogu odgajaju biti dobronamjerna i trpeljiva prema onima s različitim običajima ili stavovima.

Dodatna je sreća u svemu tome što na domaćem tržištu imaju zadovoljavajući izbor halal namirnica, zahvaljujući sve većem broju proizvođača koji se odlučuju nabaviti ovaj certifikat.

No, Dugonjić upozorava kako u Centru za certificiranje halal kvalitete u skorijoj budućnosti u planu imaju širenje ponude, i to na financijski sektor.

“Nadamo se da ćemo već od sljedeće sezone nuditi poseban tip halal bankinga i halal financiranja koji podrazumijevaju malo drukčiji odnos između banaka i klijenata. Naime, halal banking pretpostavlja da banka i klijent prilikom sklapanja partnerskog odnosa zajednički snose rizike, dakle i jedni i drugi gube i dobivaju, što nije tipično za bankarski biznis zapadnoga svijeta”, najavio je Dugonjić za Globus potvrdivši još jednom kako je za poslovanje s muslimanskom zajednicom potrebno dosta pripreme.

Ipak, jednom kad tvrtke probiju ova zahtjevna tržišta, otvaraju im se prilike za strelovit razvoj biznisa uvjetovan vrlo pozitivnim demografskim obilježjima ove vjerske populacije.

“Dvije su komponente bitne za ta tržišta. S jedne strane, tu je činjenica da je pretežno riječ o mladoj populaciji pa je tako tursko stanovništvo u prosjeku staro oko 30 godina, a zatim je važno to što stanovništvo muslimanske populacije bilježi kontinuirani rast broja potrošača. Mi smo procijenili da su nam ta tržišta veoma važna, a dodatni poticaj bila nam je činjenica da su naši proizvodi u samom startu okusno bili potencijalni za taj dio svijeta”, kaže za Globus predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić.

Podravkini proizvodi zasad se nalaze na policama nekoliko supermarketa u Kataru, isto se uskoro očekuje i u Dubaiju, a plan je u idućih pet godina potpuno promijeniti omjere prodaje na domaćim i inozemnim tržištima.

Zasad u izvoz odlazi 40 posto Podravkinih proizvoda, od čega 60 posto ostaje u Adria-regiji.

Mršićev je plan u pet godina izvoz povećati na 75 posto, od čega bi manje od polovice ostajalo u Adria-regiji, a sve drugo išlo za novija tržišta.

Računica je tu, sad još samo da im se “primi” Čokolino...

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: