Hrvatska je, kao i veliki dio Europe, na udaru trećeg pandemijskog vala. Broj novozaraženih u našoj zemlji vrtoglavo raste pa epidemiološka situacija podsjeća na onu iz studenoga i prosinca prošle godine kad smo bili na udaru drugog pandemijskog vala. No tad je dominantan bio originalni “wuhanski” soj koronavirusa SARS-Cov-2, a sad 97 posto zaraženih nosi britanski ili kentski soj B 1.1.7. Taj soj otkriven je sredinom listopada 2020. godine na jednom uzorku prikupljenom u Kentu. Znanstvenici su bili iznenađeni kad su otkrili čak 17 mutacija u odnosu na originalni soj koronavirusa iz Wuhana, a spekuliraju da su se višestruke mutacije dogodile kod jednog pacijenta s jako oslabljenim imunološkim sustavom. Taj se pacijent borio s covidom više tjedana, što je koronavirusu omogućilo da evoluira, a zatim je taj soj zarazio drugu osobu.
Britanski soj širi se oko 50 posto brže nego originalni soj iz Wuhana, a neka istraživanja ukazuju da izaziva teže kliničke slike. Koliko se brzo širi, najbolje pokazuje podatak da smo prve slučajeve britanskog soja u Hrvatskoj detektirali sredinom siječnja, a već za dva mjeseca postao je dominatan kod nas.
- Britanski soj od 'wuhanskog' soja razlikuje se po nizu mutacija u S i N proteinima među kojima najveći značaj nosi mutacija u domeni proteina šiljka (S) koja se veže na receptore naših stanica. Od prvih informacija o pojavi i širenju britanskog soja moglo se očekivati da će on početi dominirati nad wuhanskim sojem jer se značajno brže širi i podiže reprodukcijski broj epidemije, što kroz nekoliko generacija prijenosa bolesti može rezultirati značajno većim brojem novoinficiranih pojedinaca - pojasnio je imunolog Zlatko Trobonjača, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci. No dobra je vijest, kaže Trobonjča, da je imunost stvorena cijepljenjem protiv "wuhanskog" soja ili preboljenjem bolesti gotovo jednako učinkovita i protiv britanskog soja.
Da koronavirus SARS-Cov-2, kao i svi virusi, mutira, znanstvenici upozoravaju od početka pandemije.
- Takve mutirane viruse koji se brže šire i postanu dominantni u populaciji možemo karakterizirati kao nove sojeve. Kako se SARS-CoV-2 pojavio u ljudskoj populaciji tek prije godinu dana, on ima još mnogo mogućnosti da evoluira i da se počne širiti još efikasnije. Što pandemija duže traje, to je rizik veći da se razviju novi sojevi koji će biti izvor zabrinutosti - pojasnio je molekularni biolog Nenad Ban, profesor na Švicarskom tehnološkom federalnom institutu (ETH) u Zurichu i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.
- Kad je riječ o južnoafričkom i brazilskom soju, očigledno je da se radi o evolucijski unaprijeđenim virusima, pa je izgledno njihovo značajnije širenje. Već sad možemo s velikom sigurnošću utvrditi da će Hrvatsku pogoditi i četvrti pandemijski val i to najvjerojatnije na jesen - upozorava prof. Trobonjača.
- Pojavom tog vala, naročito u slučaju većeg širenja navedenih imunoevazivnih sojeva, možemo očekivati rast udjela simptomatski ili asimptomatski (re)inficiranih pojedinaca u populaciji cijepljenih i rekonvalescenata. Epidemiju možemo suzbijati, pored poznatih protuepidemijskih mjera i povećanjem udjela imunih pojedinaca u populaciji. Međutim, za potpunu eliminaciju epidemije morali bismo postići razinu kolektivne imunosti predviđenu za ovu epidemiju temeljem osnovnog reprodukcijskog broja. Ta je razina, s obzirom na širenje visokozaraznih sojeva, preko 70 posto imunih, što do jeseni ovom dinamikom cijepljenja ne možemo doseći - procjenjuje prof. Trobonjača.
I prof. Ban smatra da je na pomolu novi pandemijski val.
- Nema sumnje da će doći do ogromnog globalnog četvrtog vala širenja virusa kroz cijelu populaciju koja dosad nije cijepljenja, a i zbog širenja novih sojeva koje naš imunološki sustav neće moći prepoznati. U toj situaciji postoje relativno velike šanse da će se razviti novi opasni sojevi koji će prije ili kasnije zaprijetiti i Europi. Ipak, mislim da ćemo do jeseni biti daleko bolje pripremljeni za takav scenarij, kako u pogledu medicinskih opcija, tako i oko dostupnosti novih cjepiva - naglasio je Ban.
Problem je, međutim, što postojeća cjepiva učinkovito štite od britanskog soja, ali su u slučaju južnoafričkog i brazilskog soja bitno manje djelotvorna.
- Upravo zato potrebno je uspostaviti efikasne pogone za razvoj i proizvodnju cjepiva protiv originalnog soja SARS-CoV-2, ali i protiv novih varijanti. Proizvodnja i istraživanje u tom smjeru već se odvija - kaže prof. Nenad Ban.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....