PREDSJEDNIČIN PLAN ZA DRUGU GODINU MANDATA: Bitka za premoć u sjeni sastavljanja Vlade

Upredsjedničke izbore ušla je kao autsajderica, pobijedila je tijesno, u drugom krugu, ali nakon godinu dana mandata Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija je hrvatska političarka.

U postizbornoj drami, usred svih Mostovih preokreta u pregovorima, zauzela je čvrst stav i pozicionirala se kao neovisna čuvarica Ustava koja radi prije svega za građane. To joj se ubraja među najpametnije poteze u dosadašnjem mandatu. A to HDZ-u nije dobro sjelo.

Dio stranke ozbiljno joj je zamjerio što Karamarku kao relativnom pobjedniku izbora nije odmah dala povjerenje za sastavljanje Vlade. Kad se doznalo da je na papiru pripremala tehničku vladu za slučaj da mora raspisati prijevremene izbore, dodatno je raspirila iskru sukoba sa strankom koja ju je lansirala na Pantovčak.

A stvari su se u samo 12 mjeseci stubokom promijenile.Kolinda Grabar-Kitarović u tom se periodu uspjela riješiti dvojice protivnika i jednog suparnika. Josipovića je porazila na predsjedničkim izborima, Milanović je na parlamentarnim poslan u oporbu, a i Karamarko je ostao bez premijerske fotelje da bi HDZ mogao sklopiti kompromisnu vladu s Mostom.

I dok se šefovi SDP-a i HDZ-a izmjenjuju na listi najnepopularnijih političara u zemlji, Kolinda Grabar-Kitarović je na vrhu.Scenarij u koji je prije godinu dana malo tko vjerovao.

Predsjednica je, čini se, odlučila pokazati još veću inicijativu i preuzeti jednu od glavnih uloga u kreiranju političke i ekonomske budućnosti zemlje.

A to se HDZ-u uopće ne sviđa. Globus je u razgovoru s desetak izvora iz Domoljubne koalicije i Hrvatska raste ali i ljudima bliskim Uredu predsjednice rekonstruirao sve točke njezina sve otvorenijeg prijepora s HDZ-om.

Prije svega to su tenzije oko njene prijelazne, privremene vlade, upletanje u kadroviranje buduće vlasti, izrada ekonomskog programa njezina Vijeća za gospodarska pitanja koji se sudara s onim koji je HDZ naručio od IFO instituta u Njemačkoj te zauzimanje čvrstog neutralnog stava u postizbornoj drami.

Kadroviranje je trenutačno najspornije. "Predsjednica je doista sastavila tehničku vladu u svom kabinetu. Odrađeni su razgovori s kandidatima koji su obaviješteni da će možda biti ministri, a neki od njih su čak kupili nova odijela i pohvalili se i počastili najuži krug svojih prijatelja", kaže jedan od Globusovih sugovornika.

Damir Vanđelić, investicijski direktor Adris grupe, bio je kandidat za premijera. Zanimljivo, istog dana kad je njegovo ime procurilo u medije, HDZ je brže-bolje istaknuo da je njihov mandatar Tihomir Orešković. Borisa Jokića, koji je završio prijedlog cjelovite kurikularne reforme, navodilo se kao predsjedničina kandidata za tehničkog ministra obrazovanja, a Damira Krstičevića kao ministra obrane.

Pojavile su se medijske spekulacije da je postojala ideja da takva prijelazna vlada izađe na nove izbore ako se budu morali održati (dok se još činilo da Most neće na vrijeme završiti pregovore s Domoljubnom koalicijom).

"Dvaput sam bio na Pantovčaku, oba puta na sastanku Vijeća za gospodarska pitanja, gdje sam predstavio reformu školstva. Drugi put bila je prisutna i predsjednica i pružila je podršku toj reformi. Ali decidirano odbijam da sam bio dio neke tehničke vlade koja bi na nove izbore izlazila kao stranka", objašnjava Jokić. "Samo sam znanstvenik", dodaje, "i politika me ne zanima."

Međutim, najzanimljivije ime koje se pojavilo jest Ivan Šimonović, bivši hrvatski veleposlanik te nekadašnji kratkotrajni ministar pravosuđa koji upravo odrađuje mandat kao pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona.

I dok se po medijima posljednjih dana nagađalo da bi se u toj ulozi mogao naći veleposlanik Pjer Šimunović, Kolinda Grabar-Kitarović i njen tim navodno su upravo Ivana Šimonovića željeli vidjeti kao novog ministra vanjskih poslova. S obzirom na to da HDZ na istoj poziciji želi Miru Kovača, koji, otkrivaju nam izvori, nije u dobrim odnosima s Kolindom Grabar-Kitarović, to je izazvalo sukob.

Uostalom, Kovač je po nalogu Karamarka i Milijana Brkića bio šef izbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović u utrci protiv Josipovića, ali već tada se govorilo da se ona s tim nije slagala te da je na to pristala samo nakon uvjeravanja vrha HDZ-a.

"Postoji dio stranke, desnije orijentiran, koji uistinu smatra da je predsjednica odmah nakon izbora Karamarku morala dati mandat za sastavljanje Vlade. I to što nije, a ona se samo strogo držala Ustava, zamjeraju joj pa puštaju takve informacije u javnost. Ne postoji sukob Kolinde Grabar-Kitarović i cijelog HDZ-a, prije svega zato što u stranci znaju da to nije pametan potez", objašnjava.

Službeni stav stranke jasan je: Miro Kovač najizgledniji je kandidat za ministra vanjskih poslova i s Kolindom Grabar-Kitarović trebao bi dobro surađivati jer među njima ne bi trebalo biti zamjerki.

Jedan od Globusovih sugovornika propitkuje Šimonovića kao uvjerljivog Kovačeva rivala.

"Kad je prvi put bio ministar, Šimonović je tajio da se istovremeno prijavio za mjesto pomoćnika tajnika UN-a i to mu narušava vjerodostojnost", smatra on.

Predsjednica je svakako zainteresirana da ima utjecaj u kadroviranju Vlade, smatra još jedan utjecajni član HDZ-a. Posebno u segmentima koji su važni Pantovčaku, u vanjskoj politici, obrani, sigurnosnim službama i investicijama. To koincidira s idejom o Šimonoviću kao šefu MVP-a jer preko njega bi Kolinda Grabar-Kitarović vodila glavnu riječ u vanjskoj politici, osobito u odnosima sa SAD-om i NATO-om, što je teren na kojem se najbolje snalazi.

"Odgovaralo bi joj da se više govori o ulaganjima u zemlju jer tu bi do utjecaja mogla doći gospodarska diplomacija koja je u njenom krugu djelovanja i zasluga", kaže, ali dodaje kako bi najbolje bilo da se pregovori HDZ-a i Mosta produlje za dodatnih mjesec dana, a Kolinda Grabar-Kitarović to podrži.

Time bi se ipak mogao, vjeruje, postići dogovor o instantnom smanjenju broja ministarstava, što je svima u interesu, a ne odugovlačenje rezanja na sljedećih šest mjeseci.

"Rezati ih naknadno i otpuštati ministre suludo je", smatra. Postizborna drama na kraju je završena tako da je predsjednica postavila krajnji rok od 24 sata unutar kojeg su se Most i HDZ pod očitim pritiskom dogovorili i izašli s idejom Oreškovića kao mandatara. Kolinda Grabar-Kitarović nije imala izbora, prema ustavnim odredbama dala mu je povjerenje za sastavljanje Vlade.

Svoj stav o kadroviranju imaju i u koaliciji Hrvatska raste.

Vjeruju kako predsjednica i njezin tim bivših i sadašnjih tehnokrata iz HDZ-a imaju puno interesa da u kompliciranom procesu pregovora o novoj Vladi pronađu mjesta za svoje ljude. Pritom ne ciljaju nužno na ministarske fotelje, u igri su i uredi, glasnogovorničke pozicije, šefovi kabineta, protokola i slično.

"Postoji nekoliko zainteresiranih strana i zato je i osmišljen prijedlog 2+1 kandidat za ministra. Na temelju onih koji su odabrani vidjet će se koja je struja pobijedila, Mostova, HDZ-ova ili ona s Pantovčaka", kaže Globusov sugovornik.

Prema jednom scenariju Kolindi Grabar-Kitarović najvažnije je da nađe poziciju za svoja dva savjetnika, Josipa Buljevića, savjetnika za nacionalnu sigurnost i obranu, i Matu Radeljića, savjetnika za unutarnju politiku.

Buljević figurira kao izgledni kandidat za ministra obrane, a Radeljić navodno kao osoba bliska premijeru Oreškoviću, ne nužno kao glasnogovornik, nego možda kao predstojnik ureda ili šef kabineta zadužen za medije.

Time bi predsjednica imala utjecaj u tim za nju bitnim resorima i svog čovjeka u uredu premijera.

Ali Kolinda Grabar-Kitarović još nije odustala ni od Vanđelića, uvjeravaju nas izvori.

"Samim puštanjem informacija o Vanđeliću, u Vladu se pokušava nametnuti i on, možda kao ministar gospodarstva ili financija, što je donekle prihvatljivo i HDZ-u jer je Vanđelić u dobrim odnosima s Karamarkom", kaže nam izvor.

Novi problemi nastat će i pri imenovanju prvog ešalona diplomata, ali i pri imenovanju sudaca Ustavnog suda. HDZ će se morati dogovarati s SDP-om (za imenovanje sudaca potrebna je dvotrećinska većina u Saboru), a Kolinda Grabar-Kitarović, iako nema ovlasti, ne mora se nužno složiti s tim izborom, možda i zato što joj je u ustavnim pitanjima savjetnik Vladimir Šeks, koji je u lošim odnosima s Karamarkom i vjerojatno je upravo on savjetovao predsjednici da nakon izbora nipošto odmah ne daje mandat relativnom pobjedniku, a to je bio Karamarko.

Licitira se i s imenom Ines Strenja Linić, zastupnicom Mosta, jer se Kolinda Grabar-Kitarović i ona poznaju iz Rijeke. Na Pantovčaku su, navodno, umjesto ministrice zdravlja više zainteresirani za poziciju šefice HZZO-a jer je ta institucija izdvojena iz blagajne resora i izašla je iz proračuna.

Uz kadrovske slagalice probleme će stvarati i dvostruki ekonomski program.

"U stranci znaju da i Kolinda Grabar-Kitarović priprema gospodarske preporuke, to je već i najavljivala, uostalom zato je i osnovala Vijeće za gospodarska pitanja. Ipak iskreno se nadam da će taj dokument biti forme radi, zato što ga je najavljivala u kampanji. Jer što će nama dva programa, HDZ je svoj izradio u Njemačkoj i ne želimo dvovlašće kakvo je bilo u vrijeme Josipovića i SDP-a. Njene ovlasti tu su jasne, ona nema utjecaj na gospodarstvo. Pantovčak ne smije kreairati gospodarsku politiku." No s obzirom na to da je predsjednica ozbiljno shvatila ulogu svog Vijeća (sastaju se svaka tri tjedna) nada se, doznajemo, kako bi njezine smjernice mogao uvažiti Tihomir Orešković, koji nije toliko opterećen strankama i politikom. Ispada da na Pantovčaku žele da njihov program bude uvjerljiviji i pametniji od HDZ-ova, a pogotovo od Mostovih reformskih zahtjeva koji su ocijenjeni kao banalni.

I zbog podrške stručne javnosti ali i običnih građana o čijoj percepciji ovisi uspješnost predsjednice.

"Jedan od problema bit će što će se u tom dokumentu podržati neki od SDP-ovih projekata poput reforme školstva, informatizacije javne uprave, COP-a i e-građana", kaže Globusov sugovornik.

To bi posebno moglo praviti problem HDZ-u, ali predsjednica računa da bi podržavanjem nekih dobrih SDP-ovih projekata stekla širu podršku i poslala poruku zajedništva, o čemu je i dosad puno govorila. No, kako će zapravo taj program izgledati? Izvori nam otkrivaju da će se u njemu predlagati “izgradnja Kineskog zida” između politike i upravljanja javnim kompanijama, bit će napisan u korist poduzetnika, što odgovara i Oreškoviću i njegovu svjetonazoru, govorit će o moralnom leadershipu, zagovarat će smanjenje poreznih opterećenja i rješavanje pitanja državnih kompanija, bilo privatizacijom bilo modelom austrijskog holdinga.

Iz toga je već vidljivo da se dio točaka kosi s već reklamiranim mjerama HDZ-a i Mosta.

HDZ-u ne bi odgovarao dupli gospodarski program jer se time ruši važnost njegova njemačkog, a kako je HDZ orijentiran na Njemačku zbog sestrinskih stranaka CDU-CSU i na konzervativnu struju EU, jasno je da se to kosi, objašnjavaju nam sugovornici s američkim business oriented modelom koji više odgovara Tihomiru Oreškoviću. Iz svega ovog vidljivo je da je Kolinda Grabar-Kitarović čvrsto odlučila ozbiljnije se uključiti u aktivnu politiku.

Neovisni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako se u početku njezina mandata vidjelo da je neiskusna, da ne poznaje ustavne odredbe, da luta i bira krive bitke, ali da je, kako je prolazilo vrijeme, toga bilo sve manje. "Vratila se u ustavni okvir, u toj ulozi raste, bolje je shvaća i razumije važnost odvajanja od političke opcije kojoj je nekad pripadala. Odlično je odradila svoju ulogu oko sastavljanja vlade, birala je dobre ustavne stručnjake u svoj savjet", komentira jedan ustavni stručnjak Kolindin mandat.

"Najgore po Kolindu bilo bi da zaključi kako je ona popularna. Isto je mislio Josipović. Nije popularan bio ni on ni je Kolinda, nego sama titula predsjednika koja dobro funkcionira u hrvatskom mentalitetu. Hrvati vole predsjednike. Između nje i Milanovića stalno je postojao konflikt, ali sada s dolaskom Oreškovića mijenja se paradigma vlasti u zemlji. Po svojoj prirodi, predsjednica sebi neće dopustiti da bude drugorazredna i potrčko HDZ-a", kažu nam politolozi.U prvoj četvrtini svog mandata Kolinda Grabar-Kitarović izazvala je i pohvale i kritike. Zagovaratelji nabrajaju: decentralizirala je ulogu predsjednika seleći ured od Splita do Vukovara, Joe Biden došao je na samit u Zagrebu, inicirala je uspravnicu Baltik- Jadran. Samo na Facebooku ima 300 tisuća fanova.

Međutim, kritike stoje. Nije ispunila niti jedno svoje ozbiljnije predizborno obećanje: ni preselila ured u Visoku, ni drastično srezala budžet i broj zaposlenih u njemu, odustala je od sazivanja sjednice Vlade, a ništa nije učinjeno ni po pitanju gospodarskog pojasa ni generala umirovljenih 2000. godine.

Ostaje činjenica da je s Karamarkom u srdačnom zagrljaju posljednji put viđena u noći u kojoj je pobijedila Josipovića. Iako je upravo on čovjek koji ju je lansirao na Pantovčak.

Je li riječ o namjernoj strategiji kako je ne bi smatrali HDZ-ovom igračkom?

Ili se doista želi osloboditi Karamarkova utjecaja? Josipović i Milanović mnogo su se češće pojavljivali zajedno u javnosti, iako je sada jasno da se zapravo nisu podnosili.

"Logično je da su Grabar Kitarović i Karamarko jedno drugome konkurencija. Nema tu strašnih sukoba ali stanje latentne konkurencije svakako postoji. S Oreškovićem je druga priča. Kolinda je, vjerujem, pomogla u njegovu dovođenju u Hrvatsku, a povezuje ih zajednički hendikep: oboje su na neki način povratnici u zemlju", kaže nam izvor s Pantovčaka, član jednog Kolindina vijeća.

Jer iako predsjednica nema zakonske ovlasti da sudjeluje u radu Vlade, sigurno zna da može utjecati na javno mišljenje.

A ono se često pokazalo kao presudno. U tom kontekstu važan je i sljedeći korak Kolinde Grabar-Kitarović, a to je privremeno preseljenje Ureda predsjednika u Vukovar.

I to vrlo brzo nakon što je mandatar Tihomir Orešković rekao kako su rane još svježe i da još nije vrijeme za povratak ćirilice u taj grad.

Slučajnost ili taktiziranje?

Ako predsjednica želi potvrditi da je čuvarica Ustava, onda će se morati pozvati na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji propisuje da Srbi kao manjina u Vukovaru imaju pravo na dvojezičnost. A da ozbiljno želi biti “ona koja spaja, a ne razdvaja” predsjednica je pokazala odlaskom na bogoslužje u pravoslavnu crkvu u Zagrebu gdje je uputila čestitku “Mir Božji, Hristos se rodi”.

"Kad preseli svoj ured u Vukovar, imat će priliku biti među ljudima i možda postati nositeljica poruke zajedništva u različitosti. Možda razbije antagonizme i sukobe koji su bili podloga retorici na kojoj su politike, pa i HDZ, gradile svoje platforme", kaže naš sugovornik.

Upravo bi Vukovar tako, dok se u njemu gradi novo zajedništvo mogao postati mjesto novog razilaženja HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: