Više od 11.000 ljudi iz Južne Amerike dobilo je hrvatsko državljanstvo. Evo koliko njih živi u Hrvatskoj, brojke su porazne

Od početka 2020. godine do danas, točnije: do 31. kolovoza ove godine, u hrvatsko državljanstvo primljena su 11.054 državljanina zemalja Južne Amerike, od toga 436 djece. Međutim, od te brojke samo su njih 342 prijavila prebivalište u Hrvatskoj

Te je podatke Globus dobio od Ministarstva unutarnjih poslova, u kojem ističu da je većina tih osoba državljanstvo dobila kao iseljenici i njihovi potomci te njihovi bračni drugovi, dok je 41 osoba državljanstvo stekla temeljem stalnog boravka u Republici Hrvatskoj.

Od novih hrvatskih državljana najviše je onih koji imaju i državljanstvo Argentine 5581, potom Čilea 2615 pa Perua 741, Bolivije 733, Brazila 597, Ekvadora 206, Venezuele 184, Paragvaja 167, Urugvaja 125 i Kolumbije 105. Trenutno se obrađuju 1233 zahtjeva za državljanstvo osoba iz Južne Amerike, ali ta se brojka, kažu u policiji, svakodnevno mijenja jer se predmeti rješavaju i zaprimaju novi.

Velikoj većini Južnoamerikanaca koji su na temelju porijekla zatražili hrvatsko državljanstvo očito motiv nije preseljenje u Hrvatsku, nego im naša plava putovnica treba iz drugih razloga.

S njom mogu bez vize koliko god žele boraviti u bilo kojoj drugoj zemlji Europske unije, od kojih je mnogima najprivlačnija Španjolska, u kojoj se govori njihov materinski jezik, pa će se ondje zasigurno lakše snaći nego u Hrvatskoj, a otvorena su im i vrata najbogatijih europskih država kojima treba radna snaga, poput Njemačke, Nizozemske ili Švedske.

Mnogi hrvatski političari, ali i stručnjaci za demografiju upravo u Južnoamerikancima hrvatskog porijekla vide rješenje za lošu demografsku situaciju u Hrvatskoj kojoj sve više nedostaje radne snage.

Prema zadnjim procjenama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske širom svijeta živi oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Najviše ih je, oko 1,2 milijuna, u SAD-u, oko pola milijuna ih je u Njemačkoj te 552.000 u cijeloj Latinskoj Americi, gdje je hrvatska zajednica od oko 250.000 ljudi najbrojnija u Argentini.

Oko 200.000 ljudi hrvatskog porijekla ima u Čileu, oko 70.000 u Brazilu, 8000 u Peruu, po pet tisuća u Boliviji, Urugvaju, Paragvaju i Venezueli te oko 4000 u Ekvadoru. Podaci su objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija, katoličkih misija te popisa stanovništva u navedenim državama. Ured ističe i da je najviše Hrvata u Latinsku Ameriku otišlo od 1880. do Prvog svjetskog rata te na kraju i neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Globusa.

Naslovnica novog Globusa