Tonino Picula: ‘EU je svojim pristupom kampanji cijepljenja izazvala internu krizu‘

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta hrvatskom je zastupniku Toninu Piculi dao mandat da počne s pripremom dokumenta preporuka za odnose između Europske unije i SAD-a.

O kakvom je dokumentu riječ?

- Povod za izradu takvog dokumenta je činjenica da su odnosi EU i SAD-a u protekle četiri godine pali na najnižu razinu od Drugog svjetskog rata. Prije toga, dugih 70 godina međunarodni je poredak temeljen na demokratskim vrijednostima, otvorenim društvima, zaštiti ljudskih i manjinskih prava bio plod zajedničkih napora SAD-a i EU. Izbor Joea Bidena za predsjednika SAD-a pobudio je optimizam u EU i pružio šansu za svojevrsno resetiranje transatlantskih odnosa. Preporuke će analizirati stanje transatlantskih odnosa, identificirati područja od zajedničkih interesa kao i ona u kojima je potreban dijalog da bi se prevladale razlike.

Kako biste ocijenili odnose između SAD-a i EU?

- Trumpova administracija je četiri godine kontinuirano donosila odluke i provodila politike čija je izravna posljedica bila ozbiljno urušavanje transatlantskih odnosa. Od trgovinskog i carinskog rata kojim je Trump je udario na neke od najvažnijih europskih izvoznih industrija, preko izlaska iz Pariškog klimatskog sporazuma, sve do izlaska iz Svjetske zdravstvene organizacije usred pandemije jer nije odgovarala njegovim političkim ciljevima ili Iranskog nuklearnog sporazuma. Nova američka administracija Joea Bidena i Kamale Harris još je prije stupanja na vlast jasno rekla kako planira raskinuti s Trumpovom politikom, obrativši se upravo EU kao glavnom partneru. Povratkom u Pariški sporazum i WHO signalizirali su kako se misle držati svoje riječi.

Na kojim područjima treba posebno staviti naglasak u cilju poboljšanja tih odnosa?

- Borba protiv klimatskih promjena je globalno strateško, ekonomsko, zdravstveno i sigurnosno pitanje broj jedan u 21. stoljeću i ohrabrujuće je da je na čelu SAD-a predsjednik koji najavljuje borbu za klimatski neutralni SAD u skladu s našim EU2050 ciljevima klimatske neutralnosti koje pokušavamo postići i kroz Europski zeleni plan. S Kinom i Rusijom imamo osnove za zajedničko djelovanje u sferama kibersigurnosti, trgovine, zaštite okoliša, ali ne smijemo zaboraviti ni činjenicu kako SAD i EU baštine zajedničke vrijednosti demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, što nas čini svojevrsnom zajedničkom branom protiv sve utjecajnijeg autoritarizma na globalnoj razini.

Neki tvrde da je cjepivo protiv korone namijenjeno EU završilo u SAD-u…

- Problem proizvodnje i isporuke cjepiva daleko je kompleksniji. Iz zemalja EU dosad je prema drugim zemljama izašlo 257 pošiljki cjepiva, odnosno 34 milijuna doza. EU je u SAD izvezla oko 950.000 doza, prema izjavama nekih EU dužnosnika. Zato se može reći kako je EU svojim pristupom, umjesto dodatnih procjepljivanja, izazvala internu krizu i dala argumente članicama koje zazivaju uvoz ruskog i kineskog cjepiva. Tek na to dolazi i činjenica kako je SAD faktički uvela zabranu izvoza cjepiva i komponenti za njihovu proizvodnju, do razine da Kanada i Meksiko iz SAD-a nisu dobili nijednu bočicu.

Zastupnici Europarlamenta su nedavno podržali EU direktivu o minimalnim plaćama kako bi se osiguralo da svi mogu pristojno živjeti od svojega rada. Je li EU odredila iznos minimalca ili je ta odluka prepuštena državama članicama?

- Prijedlog Komisije, prema kojoj bi minimalna plaća bila adekvatna iznosi najmanje 60 posto nacionalnog medijana i 50 posto prosječne bruto plaće, trebao bi omogućiti da osoba zaposlena na puno radno vrijeme ne padne u siromaštvo bez dodatne pomoći države. Smatram da je riječ o mjeri koja je dobrodošla za sve EU članice, jer je opasnost od pada velikog broja građana Hrvatske i Unije ispod granice siromaštva golema.

Očekujete li da će recesija uzrokovana pandemijom dovesti do značajnog povećanja broja siromašnih?

- Na to upozoravam od travnja prošle godine. Zbog toga sam tražio niz mjera za zaštitu najranjivijih skupina, malih i srednjih poduzetnika, te cijelih sektora poput ribarstva i marikulture, kao i turizma. Zahvaljujući usvojenim programima sigurno će manje ljudi zapasti u siromaštvo nego što bi to bilo bez njih, no i dalje smatram kako su ti programi morali biti izdašniji.