NOVI GLOBUS

Putinova ‘džepna‘ atomska bomba: Je li prijetnja nuklearnom odmazdom zaista samo ruski blef?

Na mjesto gdje je eksplodirala bomba ne možeš poslati vojsku, a ne znaš ni kamo će vjetar odnijeti radioaktivni oblak

Vladimir Putin

 Valya Egorshin/NurPhoto/NurPhoto via AFP

Od početka ruske agresije na Ukrajinu vode se rasprave o tome kolika je vjerojatnost od izbijanja nuklearnog rata i koje bi bile njegove posljedice. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošli je tjedan ustvrdio kako postoji realna opasnost da do njega dođe. Time je opet otvorio pitanje hoće li se Vladimir Putin odlučiti za korištenje nuklearnog naoružanja koje od samog početka invazije drži u pripravnosti i bi li ciljevi bili u Ukrajini ili nekoj drugoj državi.

Opća je predodžba o nuklearnom oružju takva da je svakome prva asocijacija - apokalipsa, no, da bi se uništio cijeli svijet, trebalo bi aktivirati prije svega tzv. strateško nuklearno oružje, koje može imati snagu veću od 500 kilotona. S druge strane, države koje raspolažu atomskim oružjem imaju u arsenalu i tzv. taktičke nuklearne projektile. Njihova je snaga daleko manja, u rasponu od jedne do 10 kilotona. Za usporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je snagu 15 kilotona.

Slavni britansko-američki povjesničar Nial Ferguson smatra da postoji velika vjerojatnost da ruska vojska upotrijebi taktičko nuklearno oružje, pogotovo ako bi se NATO više angažirao u potpori ukrajinskim snagama. ”Danas Rusija ne bi imala nikakve šanse u konvencionalnom ratu s NATO-om. Zato Putin ima taktičko nuklearno oružje spremno za lansiranje kao odgovor na napad Zapada na Rusiju”, izjavio je Ferguson.

Pitanje je u kojem bi to ratnom scenariju Rusija eventualno posegnula za taktičkim nuklearnim oružjem, ali i kakve bi posljedice imala eksplozija manje taktičke nuklearne bombe: koliko bi ljudi mogla ubiti, koliko područje razoriti, a koliko ozračiti?

Stručnjak za atomsku energiju s Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Tonči Tadić, ističe kako taktičke nuklearne bombe imaju veliku razornu moć, no njihovim je bacanjem gotovo nemoguće ne ubiti vlastite trupe.

- Može se pretpostaviti da Rusija ne raspolaže s više od 500 bombi eksplozivne moći do 10 kilotona. Razorna moć takve bombe udvostručava se ako se detonira u zraku na visini dvostruko većoj od radijusa vatrene kugle koji je otprilike 60 metara. Za bombu od jedne kilotone, to znači da će u radijusu od pola kilometra ljudi zadobiti opekline trećega stupnja, sve će zgrade biti porušene u radijusu od 700 metara, a manja uništenja će biti i do kilometra, dok će 15 posto preživjelih na području od 700 metara umrijeti od zračenja. Ako bomba ima 10 kilotona, radijus vatrene kugle je 150 metara i na tom će području sve biti pretvoreno u prah i pepeo, potpuno uništenje i opekline trećeg stupnja idu do radijusa od 1,5 kilometara, a uništeno područje se širi na radijus od 4,5 kilometra. Smrtonosna razina zračenja je na četiri kilometra od mjesta eksplozije i još dva kilometra dalje gdje će većina ljudi umrijeti - objašnjava dr. Tadić.

Međutim, smatra dr. Tadić, Rusija ima u svom arsenalu dovoljno drugog jakog oružja da joj ne treba taktičko nuklearno oružje koje izaziva silan međunarodni politički rizik.

- Putin dobro zna da upotreba oružja za masovno uništenje - kemijskog ili nuklearnog - otvara novu stranicu povijesti u kojoj je sve moguće. Na Zapadu se još 50-ih godina prošloga stoljeća odustalo od taktičkog nuklearnog oružja jer se shvatilo da to znači ulazak vojnika u ozračeno područje. Na mjesto gdje je eksplodirala bomba ne možeš poslati vojsku i ono ti ostaje nedostupno, a ne znaš ni kamo će vjetar odnijeti radioaktivni oblak koji može ubiti tvoju vojsku - kaže dr. Tonči Tadić.

- Nuklearni rizik evoluirao je u nuklearnu prijetnju - tvrdi dr. sc. Vilko Klasan, brigadir HV-a u mirovini, stručnjak za raketne sustave i član Instituta za istraživanje hibridnih sukoba. Rizik je, pojašnjava, kad raspolažeš određenim sposobnostima, u ovom slučaju nuklearnim, a preraste u prijetnju kad je izražena jasna politička volja da će netko te sposobnosti iskoristiti. I 2014. su, podsjeća, Rusi prijetili nuklearnim oružjem.

- Lavrov je sad rekao ono što mu je Putin rekao da kaže. Zaprijetio je nuklearnim oružjem. Opcije u kojima bi ga koristili su ili odmazda ili očaj, recimo da pogine velik broj ruskih vojnika ili da Ukrajinci dignu u zrak neko veliko postrojenje u Rusiji. To se oružje zove taktičko jer je manje snage, ali bi takav napad mogao značiti točku nakon koje nema povratka, odlazak u nuklearni ponor. I najmanja bomba dovela bi do katastrofalnih posljedica, Černobila na entu, trovanja zraka, tla, vode i hrane na području gdje bi to čudo palo. Ne može se znati na koju će stranu okrenuti vjetar niti gdje će pasti kiša. Zato bi u opasnosti od zračenja bila i cijela Europa, ali i Rusija - kaže dr. Vilko Klasan.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

image

Naslovnica Globusa

Globus

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 02:53