GLOBUS O PREGOVORIMA O DIPLOMATIMA

NOVA IGRA ŽIVACA U DRŽAVNOM VRHU Teški pregovori predsjednice i premijera: 'U prvoj rundi je bila popustljiva prema Plenkoviću, sada neće'

 
 Ronald Goršić / CROPIX

Velike kadrovske promjene u hrvatskoj diplomaciji još nisu završene, pa bi tridesetak veleposlanika i konzula trebalo biti zamijenjeno u najskorije vrijeme. Međutim, očito se državnom vrhu previše ne žuri, pa će novi ljudi stupiti na dužnost najvjerojatnije tek sljedeće ljeto.

To znači da na svojim mjestima ostaju i mnogi “stari” kadrovi još iz vremena Vlade Zorana Milanovića, od kojih će mnogima nastupiti i peta godišnjica mandata. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović teškom je mukom uspjela da se promijene vodeći ljudi hrvatskih diplomatskih misija u velikim svjetskim središtima, ali tek predstoje promjene u Izraelu, Turskoj, Bugarskoj, Sloveniji i mnogim drugim zemljama. Promjene tek trebaju slijediti i u Stalnom predstavništvu Hrvatske u Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje je veleposlanik Mato Škrabalo koji je na to mjesto došao nakon što je bio savjetnik za vanjsku politiku Zorana Milanovića. Hrvatska bi trebala poslati i novog veleposlanika u Sloveniju gdje je od siječnja 2014. godine Vesna Terzić, koju je javnost zapazila i nakon darovanja bombonijere s ucrtanom kartom Hrvatske koja je u Ljubljani izazvala buru reakcija.

Pripreme za predsjedanje EU

I dok je posve nepoznato jesu li Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković, zajedno sa šeficom hrvatske diplomacije Marijom Pejčinović-Burić, već ušli u fazu konkretnog dogovora oko pojedinih imena, jedno je sigurno, a to je da će do promjena doći najvjerojatnije tek u ljeto. Naime, usuglašavanje, pogotovo što odnosi šefice države i šefa Vlade nikako nisu harmonični, može ponovo potrajati, a onda tek slijedi uobičajena procedura dobivanja agremana i saborskog “ispitivanja” na Odboru za vanjsku politiku. Sve u svemu, Vlada će već doći pred kraj druge godine mandata kada u hrvatskim diplomatskim misijama u svijetu budu novi ljudi.

Ostaje, međutim, još jedan veliki problem, a to je da se ne vide, barem ne javno, konkretne pripreme za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine. Vremena je sve manje, a sigurno je da i novi ljudi u Stalnom predstavništvu u EU trebaju dati doprinos tome. Naime, za sada u Bruxellesu radi oko osamdeset ljudi, a do 2020. trebalo bi ih biti oko 200, što je i kadrovski izazov. Bilo bi krajnje pogubno kad bi se opet uhljebilo “podobne”, a ne sposobne, jer je predsjedanje EU-om izuzetno ozbiljna i kompleksna stvar. To će svakako morati koordinirati novi veleposlanik u Bruxellesu, u suradnji s još dvojicom veleposlanika u Stalnom predstavništvu – onim za gospodarska pitanja i onim za pitanja vanjske politike i sigurnosti.

Međutim, bude li sve išlo tako sporo kao što ide sada, logično se postavlja pitanje hoće li biti i dovoljno vremena da se izaberu pravi ljudi koji će biti sposobni voditi jedan tako ambiciozan projekt. Nažalost, prošlost nas uči da nisu uvijek bili na razini zadatka, pa i naši kadrovi u Bruxellesu koji su se specijalizirali i za privlačenje europskog novca ili barem proceduru koja bi otvarala vrata za to.

Pomaci nabolje

Iskusni hrvatski diplomati s kojima smo razgovarali tvrde da se ipak osjećaju neki pomaci nabolje kada je riječ o kadroviranju u diplomaciji. “Vidite, sve se više okrećemo karijernim diplomatima, a sve je manje političkih imenovanja. Od zvučnijih imena u ovom trenutku samo je Jasen Mesić otišao u Rim po političkoj liniji, a većina ostalih su ljudi iz sustava, bez obzira na osobne političke afinitete”, kaže za Globus jedan istaknuti diplomat. Tvrdi da se tako i Hrvatska približava zemljama koje preferiraju profesionalne diplomate, s time da svaka vlast izabere “svoje” za osjetljiva mjesta. “To je zapravo i u redu, jer se radi o izučenim ljudima iz sustava. Kao i svi mi neki su skloniji desnijoj političkoj orijentaciji, neki lijevoj, i to presudi za imenovanja na neka osjetljiva mjesta, ali svi dođu na red”, smatra naš sugovornik. Ono dugo očekivano, da će naši vrhunski diplomati dobiti i veće plaće, za sada je još samo obećanje. I dalje jedino vrijedi Uredba o plaćama koja se mijenjala 2004. godine, pa će trebati promijeniti i dokumente MVP-a kako bi se zaista stvorili bolji uvjeti za najkvalitetnije ljude iz državne uprave, a tu su diplomati na samom vrhu.

Hoće li se predsjednica i premijer lako dogovoriti za novu “turu” od tridesetak ljudi, nitko ne želi prognozirati. “Valjda hoće, iako je njihov odnos vrlo zanimljiv. Tko zna”, govori jedan naš dugogodišnji diplomat koji je u više navrata bio i veleposlanik i dobro poznaje sustav. Hvali to što se državni vrh odlučio za profesionalce, jer je baš za vrijeme Milanovićeve Vlade, kada je na Zrinjevcu bila Vesna Pusić, bilo mnogo više političkih imenovanja. “Drugo je pitanje što će biti u sljedećoj turi, jer zanimanje za veleposlanička mjesta pokazuju i ljudi koji nisu sa Zrinjevca. Hoće li imati jak utjecaj na Pantovčak i Banske dvore, tek treba vidjeti, kao i hoće li ovaj put biti i teže da se predsjednica i premijer dogovore.” I prema informacijama našeg lista zanimanje za veleposlanička mjesta pokazala su i neka poznata imena iz svijeta politike, ali je pitanje koliko je to uopće realno dok predsjednica i premijer ne sjednu i prouče listu koju je preliminarno sastavila ministrica Pejčinović-Burić.

Ljetne promjene

Ljudi iz diplomacije tvrde da je Kolinda Grabar-Kitarović u prvoj rundi mnogo toga prepustila premijeru, jer joj je bilo stalo da postupak što brže bude gotov. Začudo, i nekoliko mjesta za koja se zauzimala teško su prošla s ljudima koje je predsjednica predložila, pa su tek u finišu imenovani za veleposlanike. “Predsjednica je bila vrlo kooperativna, već pomalo iznervirana što se itekako kasnilo s imenovanjem, pogotovo u Americi. Nije isključeno da će sada biti aktivnija i tražiti da na listama budu i njezini ljudi u koje ima povjerenja. Ona sustav dobro poznaje, zna i ljude i sigurno da ima svoje favorite”, kažu naši sugovornici.

Svi se slažu u tome da je sada stanje ipak mnogo manje dramatično nego prije, kada su se iz raznih razloga vukla imenovanja. Premijer je očito bio sklon tome da do promjena dolazi ljeti, kada djeci diplomata završava škola, što je logično. Čak je i bivši ministar vanjskih poslova dr. Miro Kovač predlagao da do promjena redovito dolazi svake četiri godine, u ljeto, kako bi svaka nova vlast imala mogućnost staviti one za koje misli da mogu biti najkorisniji za Hrvatsku. Istovremeno, promjene ne bi ugrožavale normalno obiteljsko funkcioniranje ljudi iz diplomacije, koji se mogu pripremiti za promjene. To bi međutim značilo da se mnogo prije imenovanja budući veleposlanici već počnu pripremati, što u hrvatskom slučaju izgleda kao znanstvena fantastika. Jer, kod nas se sve ipak radi u posljednji trenutak, kadrovira se prilično ispod stola, pa se do zadnjeg časa najčešće ne zna tko će kamo.

U Ljubljani ništa novo

Promjena diplomata u Sloveniji doći će u osjetljivom trenutku kada se sljedeće godine sigurno bude intenzivirao spor oko granice, pogotovo nakon parlamentarnih izbora u toj zemlji. Međutim, iskusni hrvatski diplomati smatraju da se ništa posebno neće promijeniti na hrvatskoj strani, pa tako i u veleposlanstvu u Ljubljani. “Hrvatska je pokazala čvrst stav, što je prenijela i hrvatska diplomacija, i tako će biti i dalje. Slovenci ni dosad nisu mogli ništa, niti će moći i dalje. Sve ove priče o implementaciji arbitražne odluke uz pomoć Europske komisije su prazne, jer Hrvatska na tako nešto ne može pristati. A i protupravno je, pa ni Bruxelles sigurno neće s mnogo energije zagristi u tu priču”, tvrdi Globusov sugovornik.

Međutim, slaže se da će u Ljubljanu trebati poslati iskusnog diplomata koji će i ubuduće moći čvrsto zastupati hrvatske interese nakon što 29. prosinca istekne šest mjeseci kako je trebalo implementirati arbitražnu odluku. “Hrvatska je i u diplomatskim aktivnostima pokazala da je ostala dosljedna, a valjda će i Slovenci shvatiti da se silom ništa ne može. Dođe li do incidenata, sigurno je da bi se stanje samo pogoršalo, a to bi u krajnosti išlo i na ruku diplomaciji. Zato treba očekivati da će hrvatske stavove u Ljubljani i dalje zastupati neko iskusno ime sa Zrinjevca iako, naravno, nije nemoguće da dođe i do političkog imenovanja baš na tu dužnost.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 22:54