PRAVO NA POBAČAJ

Kako je odluka američkog Vrhovnog suda izazvala međunarodnu uzbunu: ‘Konzervativni udar prijeti i Hrvatskoj‘

‘Danas žene, sutra LGBTIQ... Tako to kreće‘, kaže Mirela Ahmetović (SDP)

Prosvjedi u Washingtonu

 Nicholas Kamm/Afp

Baš ste jadni kako kmečite što više nećete moći ubijati nerođenu djecu. Počela je kontrarevolucija. Dobro znate da ćemo na kraju pobijediti – napisao je prošli petak navečer na svom Twitter profilu Vice John Batarelo u povodu reakcija na odluku američkog Vrhovnog suda kojom savezne države donose odluke o zabrani abortusa. Dan nakon toga u Rijeci je održan novi Hod za slobodu. "Nakon ovog u SAD-u, ništa više neće biti isto. Borit ćemo se" – pisalo je na transparentima. Istodobno su sve hrvatske političarke, feministice i aktivistice koje pripadaju građansko-liberalnim i lijevim opcijama na društvenim mrežama izražavale zgražanje odlukom američkog Vrhovnog suda i najavile borbu za uvođenje prava na pobačaj u Ustav.

HDZ se nije oglasio o tom pitanju.

The New York Times objavio je interaktivnu kartu zatvaranja klinika za pobačaje po Americi i prikazivao, doslovno iz sata u sat, kako se mijenja slika Amerike u pogledu dostupnosti pobačaja odmah nakon objave odluke Vrhovnog suda o rušenju predmeta Roe protiv Wadea. Riječ je o slučaju iz 1973., kada je odlukom Vrhovnog suda ženi koja je pokrenula postupak radi zaštite osobnih ljudskih prava jer nije mogla napraviti abortus priznato pravo na abortus. Ime Jane Roe je korišteno u parnici, žena se drugačije zvala, ali je radi zaštite privatnosti korišteno drugo ime. Tada je imala 22 godine, bila je konobarica i treći put je bila trudna, a trudnoća je bila posljedica silovanja. U SAD-u je tada pobačaj bio zabranjen, a ona je 1970. godine, u petom mjesecu trudnoće, pokrenula sudski postupak, koji je okončan tri godine kasnije. Djecu je u međuvremenu dala na posvojenje, prvo je posvojila njezina majka, a dvoje druge obitelji.

image

Prosvjedi u Washingtonu

Tasos Katopodis/Afp

Na kraju, 1973. godine je američki Vrhovni sud – u Hrvatskoj mu je ekvivalent Ustavni sud, a osnovna mu je zadaća zaštita ljudskih prava – odlučio da je sud u Teksasu povrijedio njezino pravo na privatnost i zaključio kako savezne vlade nemaju pravo zabraniti pobačaje. Zauzet je stav prema kojemu žene imaju apsolutno pravo na pobačaj u prva tri mjeseca, u drugom tromjesečju trudnoće se pobačaj može ograničiti ili zabraniti, a u trećem je zabranjen. Time je pobačaj postao legalan prije pola stoljeća u SAD-u. Prošli je petak Vrhovni sud donio sasvim oprečnu odluku, dao je pravo saveznim državama da ograničavaju i zabranjuju pobačaje. Mnoge od njih su već imale pripremljene zakone koji su istoga trena stupili na snagu, ili će se to dogoditi u kratkom vremenu.

Interaktivna karta The New York Timesa pokazala je tu promjenu. Missouri je bila prva država u kojoj su klinike za pobačaje prestale s radom. Potom Loisiana. Pa Kentucky. Južna Dakota. Alabama je zabranila pobačaje istekom podneva. Arkansas u četiri poslije podne, Utah u devet navečer. Sve klinike za pobačaje zatvorene su u Teksasu, Wisconsin je imao zakon iz 1849. koji je bio važeći i zabranjivao je pobačaje. U Oklahomi su sve klinike prestale s radom još u svibnju, očekujući ovakvu odluku Vrhovnog suda. Wyoming, Idaho, Sjeverna Dakota, Mississippi i Tennesee zatvorit će svoje klinike u nekoliko tjedana, ukupno će 24 države sigurno zabraniti, za šest još nije sigurno, a 20 će ostaviti ženama pravo da odlučuju o vlastitom tijelu.

Karta je prikazivala udaljenost klinika za pobačaje od žena, u četvrtak navečer je za većinu žena u Americi do najbliže klinike za pobačaje trebalo dva sata vožnje. Budući da se pravna bitka u Americi nastavlja, Biden bi, da može, sada izmijenio Ustav i unio u njega pravo na pobačaj. No, ako 30 država zabrani pobačaj, 24 milijuna žena će vrlo teško doći do prve klinike za pobačaje.

– Posljedice zabrane pobačaja bit će katastrofalne za američke žene, osobito za siromašne, za obojene, to je klasno i rasno pitanje – kaže Lana Bobić, feministička teologinja. Iz Dallasa u Teksasu je do prvih šest od 26 klinika u četvrtak trebalo prijeći manje od 100 milja, 160 km, a nakon zabrane će biti potrebno do posljednje dvije klinike oko šest sati vožnje. Od Zagreba do Crikvenice je oko 100 milja udaljenosti, udaljenost od šest sati je, okvirno, kao od Splita do kraja Slavonije. Takav put će mnogim ženama biti nemoguće organizirati i platiti i pretpostavlja se da samo otežavanje pristupa pravu na pobačaj smanjuje broj pobačaja za 20 posto. Ili se oni izvode ilegalno.

image

Prosvjedno okupljanje 'Hod za slobodu' u Rijeci

Damir Skomrlj/Cropix

– Otežani pristup pobačaju povećava rizik po živote žena. Mi idemo prema tome, i već sada, usprkos zakonskom pravu na pobačaj, on je jako otežan osobito ženama iz manjih sredina – kaže Neva Tolle aktivistica za ženska prava dodajući kako zabrana pobačaja nužno navodi žene da posegnu za ilegalnim postupcima, a to znači nestručne zahvate, rasparane maternice i zahvate koji dovode žene u životnu opasnost. Zato su Amerikanci na ulicama od petka, bore se za ono što su smatrali da je izboreno prije 50 godina.

Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, nedavno je na televiziji komentirao odluku Vrhovnog suda i upozorio kako je ona rezultat sklopa okolnosti, s jedne strane su republikanci na razini saveznih država donosili zakone koji su samo čekali ovakvu odluku Vrhovnog suda, a kada je došlo do promjene sastava Vrhovnog suda, sve se poklopilo u korist protivnika pobačaja. Vrhovni sud je promijenio dotadašnje tumačenje i savezne države su samo aktivirale postojeće zakone. Zato se situacija promijenila u nekoliko sati.

Politolog Ivan Rimac smatra da situacija neće moći ostati ovakva, da će biti protesta na američkim ulicama i da će doći do promjene odnosa snaga u Kongresu kako se stvar ne bi zacementirala ustavnim amandmanom. S druge strane, smatra da se usprkos bojazni s jedne strane i najavama udruga kao što su Vigilare i Hod za život, "pobačaj ipak neće zabraniti u Hrvatskoj".

Problem je, naime, što Hrvatska još uvijek koristi zakon o pobačaju iz sedamdesetih koji dopušta pobačaj, a Ustavni je sud donio odluku kojim je obvezao Vladu HDZ-a na donošenje novog zakona koji ne smije biti retrogradniji u svojim idejama od postojećeg. To znači da bi pobačaj trebao ostati legalan, ali se HDZ ipak ne upušta u donošenje tog zakona. Plenković je, komentirajući nedavni slučaj trudnice Čavajda koja je teško došla do toga da joj liječnici dopuste pobačaj u visokoj trudnoći iako je nosila malformirani plod, jasno rekao da HDZ sada neće predlagati novi zakon.

Politolog Ivan Rimac smatra i da će Crkva, iako svjesna da ne može mijenjati zakon, ipak jako lobirati i koristiti slične udruge da ostvare svoje interese. – Postoji određeni krug ljudi koji nije mali, oni se podržavaju, promoviraju i instaliraju svoje ljude na dostupne pozicije. Pritom ne sumnjaju. "Meki" intelektualci raspravljaju o svakoj ideji, a ovi uzimaju pozicije bez ikakve sumnje. Toga ima i na Sveučilištu, gotovo svagdje u društvu. To se dogodilo i u Americi – kaže Rimac o metodologiji kojom se koristi novi konzervativizam utemeljen na crkvenim ideološkim zasadama koje se onda iskazuju netrpeljivošću prema lijevim idejama, homoseksualcima, imigrantima.

Sociolog Dragan Bagić uočava isto, instaliranje ljudi istog svjetonazora. – Nešto od toga smo već i vidjeli, nije da konzervativni krugovi ne znaju kako djelovati. Moja je hipoteza da se u Hrvatskoj nešto slično događalo vezano uz ginekologe i njihove pozicije. Nije slučajno da u nekim regijama imamo tako velik broj ljudi koji imaju priziv savjesti, a u drugima nema nikoga s prizivom. Čini se da tu ipak postoje neke interesne sfere, grupe. Nameće se zaključak da je riječ o grupaciji liječnika bliskih Crkvi koja je u svojim redovima provela selekciju na taj način – govori Bagić.

No Rimac ipak smatra da se odnos prema pobačaju neće promijeniti na način da se on zakonski zabrani. – Plenković ipak neće dopustiti da HDZ zabrani pobačaj, napravio je odmak od konzervativne ideje na Kongresu kada je izašla priča da HDZ poštuje sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na ljubavi – kaže Rimac. Istog je mišljenja i politolog Stevo Đurašković, ali kaže da se pojavo još jedan "europski" problem. – Jednom kada se dopusti partikularnom moralu ulaz u politiku, zašto ne bi mogao biti svagdje? Ako smo uveli priziv savjesti u vojsci, zašto ne može i u medicini? Ali onda imamo ovakvu situaciju – kaže Đurašković.

– Jedan od ciljeva im je kontroliranje života žena – kaže Ivana Kekin, predsjednica Nove ljevice, dodajući kako će zabrana pobačaja u Americi dovesti do ograničavanja prava na rad, obrazovanje i kako se to pretvara u klasno pitanje jer će, naravno, najpogođenije biti ekonomski ovisne žene. – Oni neće stati na ovome, to znači da se postavlja pitanje tko je sljedeći, a i to znamo, LGBT osobe i istospolne zajednice – kaže Kekin upozoravajući da treba braniti stečena prava. Ta stečena prava su ono što Tolle kaže da je u krvi izboreno prije pedeset godina. Zabrana pobačaja, između ostalog, vodi do prisilne trudnoće, a to je, kako kaže demokratska zastupnica Aleksandra Ocasio-Cortez, "zločin protiv čovječnosti".

– Budemo li šutjeli i zatvarali oči, žene u Hrvatskoj bit će u opasnosti od protagonista konzervativne revolucije. SDP će tu biti beskompromisan i predvodit će borbu za ljudska prava u RH. Danas žene, sutra LGBTIQ, Srbi, Židovi... Tako to kreće – upozorava Mirela Ahmetović iz SDP-a. Najavljuje uvođenje prava na pobačaj u Ustav.

– Ako ne bude išlo drukčije, sigurna sam da će na referendumu većina hrvatskih građana pokazati da je Hrvatska za žene sigurnije mjesto od SAD-a i Poljske. SDP neće dopustiti da Hrvatska bude SAD ili Poljska po ovom pitanju – kazala je te dodala, ako ne dođe do toga, da će "Plenković biti direktno odgovoran" jer sada ima povijesnu priliku ugraditi to pravo u Ustav i spriječiti trzavice u društvu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 17:17