KAKO SPRIJEČITI BANKROT: DRŽAVA JE NA RUBU FINANCIJSKOG SLOMA Javni dug iznosi 288 milijardi kuna

U sjeni užurbanih priprema za parlamentarne izbore, za koje se još ne zna kad će se točno održati, Hrvatska proživljava manje vidljivu, ali mnogo dublju dramu: podaci HNB-a i Eurostata pokazuju da se javni dug povećao na 288,5 milijardi kuna i da bi uskoro mogao dosegnuti čak 90 posto BDP-a. Dok Vlada zasipa javnost izvještajima o svojim postignućima u političkoj, pravnoj i gospodarskoj stabilizaciji zemlje u protekle tri i pol godine, ekonomisti upozoravaju da je u istom tom razdoblju stanje državnih financija potpuno izmaklo nadzoru, što potvrđuju i ocjene dviju bonitetnih agencija, koje su Hrvatskoj snizile izglede za rejting iz stabilnih u negativne.

Tko u Hrvatskoj upravlja javnim dugom? Što se mora poduzeti da se on smanji i svede u granice održivosti? Ako se njegovo gomilanje hitno ne zaustavi, kakve će biti posljedice?

Što bi za Hrvatsku bila najoptimalnija opcija, pitanje je na koje odgovor može dati samo odabrani tim stručnjaka. No, ono što je još važnije jest da u traženju rješenja vrlo predani sudjeluju vodeći ljudi u zemlji, premijer, ministar financija i guverner. Kao što je 1993. godine uspješno proveden “anti­inflacijski program”, 2016. godinu trebao bi obilježiti neki “antidužnički program”. To podrazumijeva i da Hrvatska konačno dobije i primjeren menadžment javnog duga. Jedini način da zemlje kontroliraju svoj javni dug je da njime aktivno upravljaju.

Darko Tomas / CROPIX

Boris Lalovac, Ministar financija

Od ostalih vijesti u novom broju Globusa donosimo priču o prvom hrvatskom pravom poljoprivredniku koji uz pomoć GPS-a snima kartu plodnosti tla, a zatim satelitskim navođenjem kombajna snimi njivu i izmjeri prinos pšenice, doznajemo zašto je 7. samit BRICS-a, održan proteklog mjeseca u Rusiji, označio veliku promjenu na svjetskoj karti gospodarske moći i veoma zabrinuo SAD i Europsku uniju, ekskluzivno saznajemo sve o plemenu hrvatskih statista na snimanju novog filmskog spektakla o kaubojima i indijancima te pišemo o tome kako je iz alkarske koračnice prognana Čudotvorna Gospa Sinjska, a na barjak stavljena crvena zvijezda.

U rubrici Politika istražujemo što povezuje reformista Radimira Čačića i nezavisnu Jadranku Kosor, hoće li najmoćnija žena HDZ-a i gradonačelnica Knina Josipa Rimac biti ministrica, pišemo o tome je li moguće i kako smanjiti dug na 60 posto BDP-a do 2025. godine te doznajemo hoće li Schengen biti ukinut prije nego što Hrvatska uđe u njega.

Izvršni direktor britanske farmaceutske kompanije Dechra Pharmaceuticals PLC, ekskluzivno za Globus govori o kupnji paketa od 63,3 posto dionica najvećeg hrvatskog proizvođača veterinarsko-medicinskih proizvoda, donosimo drugi dio priče o ljudima koji se žrtvuju da bi svi imali struju i doznajemo sve o Zagrebačkom dostavnom online servisu Locodels.

Saznajemo sve o krizi u La Mancheu i referendumu na kojem će Britanci odlučiti ostaju li u EU. Najnoviji događaji mogli bi većinu potaknuti da glasaju za izlazak. Specijalno iz Financial Timesa za Globus otkrivamo kako je nekonvencionalni Jeremy Corbyn, kandidat za vođu laburista, naglo izbio na prvo mjesto biračkih anketa.

U novom broju Globusa donosimo tužne priče ostavljenih kućnih ljubimaca u skloništu u Dumovcu te istražujemo kako je nastao hit restoran u Dubrovniku iza kojeg stoji blogerica Ana-Marija Bujić.

U rubrici Kultura otkrivamo sve o Juraju Neidhardtu “Bio je najveći vizionar među ovdašnjim arhitektima: da je ostvario sve svoje projekte, ljudi bi se vozili na pokretnim pločnicima, odsjedali u sobama koje vise iznad kanjona, a hoteli izgledali kao biljke”, pišemo o sijedoj pankerici Patty Smith koja i dalje rock tretira kao religiju, samo za vas pročitali smo knjigu od Amos Oz-a o Židovima i riječima te pregledali strip “Timaritelj iz Crimson Lagoona ”.

DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJI NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: