Bilo je naoko uzbudljivo, ali rasplelo se prilično mirno, realan je opis akcije “dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke” čiji je prvi krug uspješno dovršen u ponedjeljak. Državnu banku s neadekvatnim kapitalom država nije uspjela prodati istovremeno dok je prodavala Croatia osiguranje jer za nju nije bilo interesa ozbiljnih ulagača.
Odlučila ju je spasiti sama država, a prema neslužbenim informacijama Globusa, to su joj omogućili prvenstveno mirovinski fondovi. Četiri su hrvatska mirovinska fonda za dokapitalizaciju HPB-a, prema neslužbenim informacijama izdvojila oko 170 milijuna kuna, taman nešto više nego je bilo dovoljno da država može zabilježiti kako je uspješno ispunila zahtjev Europske unije i od privatnih ulagača prikupila 30 posto novca potrebnog za spašavanje državne banke koja administrira i isplatu državnih mirovina.
– Banka ima profesionalnu upravu i konzervativan plan koji može ostvariti - kaže nam jedan od sugovornika blizak mirovinskim fondovima među kojima su se neki izložili više, a neki manje.
Na listi ulagača u HPB odmah iza mirovinaca s oko 60-ak milijuna uloga, prema neslužbenim informacijama našao se Fond gospodarske suradnje Prosperus koji ove godine završava svoj ciklus ulaganja, a nedavno su izvijestili kako im je na raspolaganju za ulaganje ostalo još stotinjak milijuna kuna. Izvor blizak Prosperusu rastumačio nam je kako je njihovo dubinsko snimanje poslovanja HPB-a pokazalo da je banka već počistila svoju bilancu, te da im ulaganje budući da je privatnih investitora više osigurava zaštitu manjinskih prava, a i cijena im je bila zadovoljavajuća. Fondovi gospodarske suradnje, pa tako i Prosperus, ulažu u tvrtke na razdoblje od tri do pet godina nakon čega im je cilj svojim ulagačima zaraditi novac prodajom kompanija u koje su uložili. Izvor blizak Prosperusu kaže kako u srednjoročnom razdoblju očekuje i privatizaciju Hrvatske poštanske banke.
Privatni investitori trebali bi nakon što država u drugom krugu dokapitalizacije svoje banke uloži ostatak potrebnog novca zajedno držati kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu.
Tek će završetak drugog kruga službeno potvrditi informaciju prema kojoj se ulažući u HPB među mirovinskim fondovima najviše izložio manji fond Erste plavi. Podsjetimo, Erste banka bila je 2013. godine jedan od ozbiljnih interesenata za kupnju Hrvatske poštanske banke. Njihovu je ponudu za kupnju vrijednu oko 130 milijuna eura Vlada odbila u prosincu 2013. godine. Neslužbeno se tumačilo da je država planirala za HPB dobiti više novca.
Kroz dokapitalizaciju HPB-a među male dioničare ukrcale su se, prema neslužbenim informacijama, tri velike hrvatske kompanije. Agrokor, Koncern Agram kroz ulaganje Euroherca i Adris Grupa kroz ulaganje Croatia osiguranja. Riječ je o manjim ulozima za sve tri kompanije koji objedinjeno iznose 70 ak milijuna kuna, budući da su privatni investitori svi zajedno uplatili nešto više od 300-tinjak milijuna kuna.
Tako je zapravo mirno i uspješno završen prvi krug dokapitalizacije, no ususret njemu iz dana u dan investitori su mijenjali svoje odluke, jedni su odustajali, drugi su pokazivali interes, svi su kalkulirali, no na kraju su u HPB-u izgleda uložile upravo one tvrtke za koje se to ulaganje očekivalo još od proljeća ove godine.
Iz Adris Grupe kratko su nam, budući da proces dokapitalizacije još nije okončan, poručili da Croatia osiguranje ima namjeru uložiti manji iznos u HPB. U Agrokoru nisu pak htjeli ni potvrditi ni demantirati informacije da su uložili u HPB do kraja drugog kruga i do službenih podataka ostat će neizvjesno je li Agrokor uopće uložio u državnu banku. Više izvora iz financijske industrije za Globus je istaknulo da je situacija oko Agrokora takva budući da koncern u vlasništvu Ivice Todorića nije zapravo htio ulagati u HPB, ali je bio spreman ući u tu priču ako nitko drugi ne bude htio. Međutim, budući da je prikupljeno više nego dovoljno novca od drugih ulagača, moguće je da u konačnoj dioničarskoj šemi i ne bude Agrokora, kao što je moguće da ga i bude.
S druge strane, u ulaganje u HPB htjela se uključiti češka banka J&T, no došli su, kako tumače izvori iz financijske industrije, s ponudom koja nije odgovarala modelu na koji je država zamislila dokapitalizirati HPB. Češka banka koja je u Hrvatskoj vlasnik Varaždinske banke, a nije joj uspjelo kupiti Centar banku koja je otišla u stečaj, zainteresirala se za kupnju većeg udjela u HPB-u. Prema neslužbenim informacijama htjeli su sami 25 posto udjela u tvrtki te da država ne ostane većinski vlasnik. Međutim, takvo rješenje nije bilo moguće jer koji god investitor bi htio imati više od 10 posto kapitala banke morao bi za to dobiti odobrenje od HNB-a.
Interes J&T-ja za ulazak u HPB iako je pokazan na način da sigurno u aktualnom kontekstu ne može proći, otvara jednu širu sliku. Naime češka J&T banka, kako su nedavno izvijestili, mijenja svoju vlasničku strukturu tako što u nju ulazi kineski kapital. Ta je banka nedavno izvijestila da je privatna kineska kompanija CEFC China Energy Company Limited jedan korak bliže u završetku procesa ulaska u vlasništvo J&T Financijske grupacije. Kinezi su povećali svoj udio u češkom bankovnom holdingu na 9,9 posto, a žele i više, no za to moraju dobiti suglasnost regulatora na tržištima na kojima J&T posluje. Kinezima je cilj u češkom holdingu imati udio od 30 posto.
Istovremeno, Agrokoru je refinanciranje dugova sve nužnija operacija. Koncern je konačno predao financijsko izvješće za prošlu godinu tek sredinom rujna u kojem prihod Mercatora još nije konsolidiran. Ukupni prihod koncerna zajedno s Mercatorom iznosi 6,5 milijardi eura, no konsolidirana bilanca Agrokor Grupe bez Mercatora iznosi prihod od 4,6 milijardi eura, odnosno 35,3 milijarde kuna, dok je konsolidirani dug koncerna 43, 2 milijarde kuna, za osam milijardi kuna veći od prihoda Agrokora bez Mercatora. Pola toga duga je dugoročno, a pola kratkoročno od čega se većina odnosi na dug dobavljačima.
Agrokor je u odnosu na 2013. godinu povećao i svoj dug dobavljačima pa je on narastao s lanjskih 12,7 milijardi kuna za 3,2 milijarde kuna na 15,9 milijardi kuna. U prosincu Agrokoru na naplatu dospijeva 150 milijuna eura kredita.
Malim dioničarima HPB-a postat će i dva konkurenta na tržištu, Agramov Euroherc i Croatia osiguranje Adris Grupe.
Te su se dvije kompanije na tržištu postavile kao konkurenti jedna prema drugoj, ranije ove godine u razgovoru za Forbes Dubravko Grgić ,najveći dioničar Euroherca, zagovarao je suradnju dviju hrvatskih tvrtki na domaćem tržištu osiguranja, no Croatia osiguranje nije pokazivalo spremnost za takvu suradnju. Oba osiguravatelja teže pak istom cilju – povećanju prodaje kroz maloprodajnu mrežu banaka. Tako je koncern Agram ove godine krenuo u spajanje svoje Kreditne banke i Podravske banke s namjerom okrupnjivanja u jednu nekoliko malih banaka u Hrvatskoj i oživljavanju na taj način stare ideje koju nije proveo nakon što je upravo od Agrokora kupio Kreditnu banku. Croatia osiguranje, s druge strane, nakon što je kompaniju preuzela Adris Grupa, najavljivalo je između ostalog da će poziciju na tržištu održati i trendove preokrenuti u rast upravo kroz bankarsku maloprodajnu mrežu budući da su izračunali kako su im konkurenti u tom kanalu uspješniji od njih. Jedno se vrijeme govorilo o ozbiljnijem probijanju u prodajnu mrežu Zagrebačke banke koja pak surađuje s Allianz osiguranjem po čijem uzoru Croatia osiguranje ustrojava svoje poslovne redove nakon privatizacije.
U HPB, državnu banku, novac su uložili privatni hrvatski biznisi koji od tog uloga mogu imati šire poslovne koristi.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
