INTERVJU

DARIO SCANNAPIECO: 'Zašto smo u Zagrebu otvorili ured Europske investicijske banke'

"EIB podržava investicijske projekte osmišljene da bi se reducirao nesklad u regionalnom razvoju, dok se jača ekonomsko nadmetanje i unapređuje standard življenja"








Dario Scannapieco potpredsjednik je Europske investicijske banke (EIB) od 2007. U EIB-u je zadužen za Italiju, Maltu i Zapadni Balkan, a u Globusu komentira iskustva i planove EIB-a s Hrvatskom.

Koja je strategija EIB-a za našu regiju koju pokrivate?

– U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama članicama EU i zemljama Zapadnog Balkana, EIB podržava investicijske projekte osmišljene da se reducira nesklad u regionalnom razvoju, dok se jača ekonomsko nadmetanje i unapređuje standard življenja. U tu svrhu ta banka EU financira projekte koji se fokusiraju na poticanje harmonizacije s gospodarskim razvojem u EU kako bi se produbili procesi integracije unutar Unije. Operacije EIB-a u Hrvatskoj su dosta razvedene i pokrivaju sve važne sektore nacionalne ekonomije, od osnovnog transporta, infrastrukture okoliša i energetike, do proizvodnje i usluga. To također uključuje jaku podršku malim i srednjim poduzećima (SME – small and medium-sized enterprises) putem lokalnih financijskih institucija kako bi im se povećale mogućnosti pristupa dugoročnom financiranju.

Koji su rezultati aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj?

– Tijekom posljednjih deset godina kreditne obveze u Hrvatskoj dosegle su gotovo četiri milijarde eura. Otprilike 60 posto tog iznosa, što je oko 2,3 milijarde, služilo je boljem pristupu malih i srednjih poduzeća dugoročnom financiranju. Oko 17 posto od četiri milijarde usmjereno je u sektor prijevoza. Ostali krediti podržavali su druge dijelove hrvatske ekonomije, energetsku infrastrukturu, vodovodnu infrastrukturu, kao i proizvodnju i usluge.

Na koji način radi EIB i tko su ključni partneri u Hrvatskoj?

– EIB je financijska ruka Europske unije. Dopustite mi naglasiti da ta banka EU nije financijska institucija koja maksimizira profit. Baš suprotno, odobravaju se zajmovi pod vrlo povoljnim uvjetima. Štoviše, EIB Grupa (EIB i EIF) nudi različite druge financijske proizvode: među kojima i garancije malim i srednjim poduzećima za investicije u rizične i privatne kapitale, kao i mikrofinanciranje. Ta banka EU ne razlikuje pristupe javnim i privatnim ulagačima. Općenito podržavamo projekte do 50 posto njihovih ukupnih troškova. EIB direktno financira projekte čiji ukupni troškovi prelaze 25 milijuna eura. Manje projekte podržavaju naše partnerske financijske institucije koje zastupaju sve veće banke u Hrvatskoj. Posebno bih volio spomenuti izvrsnu suradnju s HBOR-om, strateškim partnerom EIB-a u Hrvatskoj, s kojima smo razvili inovativne operacije. Svi financirani projekti ispunjavaju stroge financijske kriterije. Također, ako se projekt procijeni strateškim, možemo pomoći razvijati taj projekt putem različitih tipova tehničke pomoći koju pruža EIB.

Jesu li ovakva savjetovanja besplatna?

– Da, za javni sektor ako je povezan s korištenjem strukturnih fondova EU. EIB ima mnogo vrlo iskusnih inženjera i ekonomista koji pomažu i podržavaju ne samo pripremnu fazu prioritetnog projekta nego i njegovu implementaciju. U tom smislu možemo spomenuti JASPERS (“Joint Assistance to Support Projects in European Regions” – Zajednička pomoć za podršku projektima u europskim regijama) koji je tehnička pomoć partnerstvu između Europske komisije (DG Regional Policy – Opća uprava za regionalnu i urbanu politiku), EIB-a i EBRD-a.

Koja je svrha JASPERS-a?

– Jednostavno rečeno, svrha je promocija učinkovitog korištenja strukturnih fondova EU i time stimulacija budućih ulaganja. To je važno posebno za trenutačni ekonomski razvoj gdje JASPERS doprinosi razvoju i zapošljavanju putem podrške dobro osmišljenim I profitabilnim projektima.

Kako biste procijenili zanimanje hrvatskih poduzetnika za zajmove iz EIB-a, posebno u odnosu na iskustva u drugim europskim zemljama?

– Hrvatske tvrtke iskazale su veliko zanimanje za zajmove EIB-a, a posebno kroz programe koje smo razvili s HBOR-om i drugim komercijalnim bankama. Posebna potražnja za EIB-ovim sredstvima vlada u turističkoj industriji, kao i općenito kod malih i srednjih poduzeća. Važno je usporediti zajmove u Hrvatskoj s onima u drugim zemljama članicama EU, zbog specifične ekonomske strukture svake zemlje.

Što nam pokazuju brojke pokrivenosti zajmovima u javnom sektoru, posebno u odnosu prema drugim europskim zemljama?

– Zbog trenutačne situacije europskog gospodarstva, nije relevantno diferencirati u tom smislu – odnosno, javno i privatno. Kao što je rečeno, ne dajemo prednost javnim ili privatnim ulagačima. Za EIB je odlučujuća činjenica je li projekt na liniji s prioritetima EU i zadovoljava li stroge EIB-ove bankovne kriterije. Mogu samo dodati da smo posebno zadovoljni konstruktivnom suradnjom s hrvatskom Vladom.

Što otvaranje ureda u Zagrebu znači za EIB u Hrvatskoj?

– Novo zastupstvo EIB Grupe unapređuje operacije EIB Grupe u Hrvatskoj, gdje ta banka EU ima vrlo dobre rezultate suradnje. Omogućava nam lakše prihvaćanje mogućnosti za posuđivanje, spajanje zajmova sa subvencijama EU i tehničkom podrškom, kao i bolji pristup i odgovor na financijske potrebe kako javnog, tako i privatnog sektora u Hrvatskoj. Prisustvo u Zagrebu, kao i u drugim glavnim gradovima zemalja EU, osigurava EIB-u blizinu tržištu, povećanu sposobnost izvođenja operacija i bliskije institucionalne veze s nacionalnim vladama.

S obzirom na prve indikatore ekonomskog oporavka u Hrvatskoj, jeste li očekivali povećanje zajmovnih investicija i u kojim segmentima?

– Dobar je znak rast BDP-a u posljednja dva kvartala i nadam se da će se pozitivni rast nastaviti i u sljedećoj godini. Rast će imati pozitivni učinak na investicije i dok odgovaraju kriterijima EIB-a, zanima nas da ih financiramo.

Što očekujete od Antona Kovačeva, direktora hrvatskog ureda?

– Prvo bih volio naglasiti da je otvaranjem ureda EIB Grupe u Zagrebu, EIB pokazao veliku brigu za najmlađu članicu Europske unije. Očekujemo povećanje naših aktivnosti, ne samo u kvantitativnom smislu, već i u smislu iskorištavanja novih proizvoda koje nudi EIB Grupa. Od gospodina Kovačeva, direktora ureda EIB Grupe u Zagrebu, očekujem da će iskoristiti svoje bogato iskustvo koje je stekao u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj u usmjeravanju sredstava EIB-a u aktivnosti i projekte koji će Hrvatskoj donijeti najbolje rezultate, ali i EIB, instituciji koju dobro poznaje zahvaljujući svojim iskustvima u HBOR-u.

Koji su trenutačni osnovni novi zadaci EIB-a i u čemu leže zadaci koje je Europska komisija zadala EIB-u?

– Osim naših tradicionalnih aktivnosti – na primjer, financiranja prioritetnih projekata, spajanja zajmova EIB-a sa subvencijama EU i savjetodavnih usluga za korist naših klijenata – moramo unaprijediti opću investicijsku klimu u Europi pojednostavljivanjem naših regulatornih okvira i kompletiranjem jednog tržišta, posebno digitalnog, energetske unije i unije kapitalnog tržišta. Unatoč svim nedavnim naprecima Europa je još suočena s velikim investicijskim procijepom u usporedbi sa svojim globalnim konkurentima. Taj nedostatak ulaganja nije nastao zbog nedostatka kapitala ili projekata. Postoje projekti, a Europa je obilno likvidna, no novac ne doseže stvarnu ekonomiju. To je razlog zašto su EIB i Europska komisija osmislili “Investicijski plan za Europu” s novim “Europskim fondom za strateške investicije” (EFSI) u njegovu središtu.

Koja je buduća strategija EIB-a u Hrvatskoj?

– Nastavljamo sufinancirati projekte sa subvencijama EU u Hrvatskoj. Banka je na početku 2015. potpisala zajam od 300 milijuna, prvu tranšu od odobrenog iznosa zajmova od 600 milijuna, za sufinanciranje prioritetnih projekata koji primaju podršku iz EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Taj zajam sufinancira prioritetne projekte procijenjene na 8,1 milijardu što je doprinos povećanju kvalitete života hrvatskih građana. Sredstva EIB-a će omogućiti upijanje subvencija EU u korist ekonomije u smislu ubrzanja gospodarskog razvoja, ojačanja konkurentnosti zemlje i povećanja stvaranja poslova.

A što je s novim financijskim instrumentima?

– Osim spomenutog Investicijskog plana za Europu (IPE), prioritet EIB-a je povećana podrška inovativnim projektima i tvrtkama. Ta banka EU podržava takve projekte pod novim istraživačkim programom EU za 2014.-20., Horizon 2020. Europska komisija i EIB Grupa su lansirale nove generacije financijskih instrumenata i savjetodavnih usluga kako bi inovativnim tvrtkama omogućile bolji pristup financiranju. U razdoblju od 2014. do 2020. godine “InnovFin – EU financiranje za inovatore” nudi raspon prilagođenih proizvoda koji će na raspolaganje staviti više od 24 milijarde eura financijske podrške za istraživanje i inovacije u malim, srednjim i velikim tvrtkama i pokretačima istraživačkih infrastruktura. Za ovo se financiranje očekuje da će podržati do 48 milijardi konačnih investicija.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus naslovna broj 1305

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 21:03