ZNATE LI TOČNO NA ŠTO VAM ODLAZI PLAĆA? POGLEDAJTE TABLICU, SVE ĆE VAM BITI JASNO Svi na Facebooku dijele ovu objavu iz koje se vidi koliko ide državi

Znate li na što vam točno odlazi plaća?

Hrvoje Merki, EMBA, član Uprave jednog dioničkog društva, na svom privatnom Facebook profilu objavio je tablicu, kako bi vam na najjednostavniji mogući način pokazao koliko dajte državi. Iako u toj tablici nisu prikazani baš svi nameti (poput pretplate za HRT, porez na motorna vozila, registracija...), možete detaljno iščitati koliko odlazi za koje davanje.

Iako je ovdje prikazana prosječna brutto plaća za kolovoz ove godine u Hrvatskoj, poslužit će vam kao smjerokaz i za vašu plaću.

Osnovna ideja pri izradi ove tablice je vidjeti točno koliko si 'uzima' država. No, namjera autora nije bila da eventualno prokaže neefikasnost sustava, i upravljanja našim novcem, već da samo plastično pokaže 'gdje idu vaši novci'.

Hrvoje Merki

'Osobni dohodak (plaća) - sastoji se od 8 različitih dijelova. Analizirajući gornju sliku možemo vidjeti da radnik nema nikakvu slobodu odlučivanja. Radnik može slobodno odlučiti što će na mjesečnoj bazi napraviti sa svojom neto plaćom, i eventualno može djelomično birati kod odabira dobrovoljnog mirovinskog fonda za 2. stup (žuto polje).

Dakle, radnik može odlučiti kojem će obveznom mirovinskom fondu povjeriti 5% svoje buduće mirovine. Na sve ostalo radnik nema nikakav utjecaj i slobodu odlučivanja', objašnjava Merki.

'Mnogima u Hrvatskoj će ova slika pomoći da shvate gdje idu njihovi novci. Posebna je priča "value for money" tj. da li ste i zadovoljni uslugom koju vam pruža HZMO, HZZO, vaš grad ili općina, te državni aparat', napominje.

Mnogi građani nisu savladali osnovne financijske pojmove, što im se često vraća kao bumerang, i udari ih tamo gdje su natanji, po džepu.

Čak je i vođenje kućnog budgeta u Hrvatskoj tek u povojima.

Kako bi pomogao ljudima da shvate na što im zapravo odlazi plaća, Merki je složio ovu tablicu:

'Cilj ove ilustracije je prikazati strukture plaće i jasno reći o prevelikom utjecaju države na slobodu odlučivanja radnika.

Mnogi ljudi ne razlikuju pojmove bruto 2, bruto 1 i neto. Nažalost, to sve govori o financijskoj pismenosti građana.

Poslodavac uvijek govori o bruto 2 plaći, radnik razmišlja o netu, u ugovoru u radu piše bruto 1 iznos plaće', razložio nam je Merki.

Onima koji žele imati detaljan uvid u strukturu svoje plaće, sugerira:

'Građanima su na raspolaganju mnogi kalkulatori plaće, poput RRIF-a.

Osobno smatram kako se obračun osobnog dohotka mora totalno pojednostavniti, no to je posebna tema'. Merki također smatra kako se 'tržište zdravstvenog i mirovinskog osiguranja mora žurno liberalizirati i dozvoliti svakom građaninu slobodu izbora koji postotak će izdvajati od bruto plaće, te kojem će osiguravajućem društvu povjeriti svoje novce. Naravno, ovdje ne govorim o totalnom ukidanju sustav solidarnosti. I dalje treba postojati nekakav manji oblik solidarnosti i empatije, ali samo za najranjivije skupine ljudi i prilikom teških, kroničnih i malignih bolesti, te životno ugroženih stanja,...).