ZAMJENA SKUPIH KREDITA Niže kamatne stope, manji ili nikakvi troškovi obrade najjači su mamci

 EPH

Banke su krenule u novu kampanju, a klijente sada nastoje privući nudeći im refinanciranje obveze po povoljnijim uvjetima, odnosni zamjenu starih i skupljih kredita novim i jeftinijim. Tako se Erste banka ovih dana obratila svim dosadašnjim, ali i novim klijentima te ih poziva da uzmu povoljniji kredit za refinanciranje namjenskih, prije svega stambenih kredita, bez obzira na to jesu li podignuti u toj banci ili drugdje. Njihovu zamjenu klijenti će po novim uvjetima moći obaviti do 30. lipnja ove godine.

Povoljniji uvjeti koje banka nudi uključuju oslobađenje od naknade za obradu novog kreditnog zahtjeva te naknade za promjenu uvjeta po kreditu u otplati. Također, kaže da neće naplaćivati ni troškove izrade procjene vrijednosti nekretnine ili revizije procjene vrijednosti nekretnine, nego će ih sama preuzeti, a klijenti koji novim kreditom zatvaraju postojeći, bit će oslobođeni naknade za prijevremenu otplatu kredita, poručili su iz te banke.

U ponudi su stambeni krediti s valutnom klauzulom uz eure s rokom otplate do 30 godina i kamatnom stopom od 5,183 posto, kao i stambeni krediti u kunama s rokom otplate do 20 godina i kamatnom stopom od 5,25 posto.

- Model stambenog kredita s najpovoljnijom kamatnom stopom trenutačno su stambeni eko krediti u eurima. Kamatna stopa je promjenjiva te iznosi 4,883 posto. Maksimalan iznos je 500.000 eura, a rok otplate do 30 godina - navode u toj banci. Stambeni eko krediti mogu se koristiti za kupnju stambenog prostora s visokom energetskom efikasnošću, izgradnju i dogradnju te rekonstrukciju visokoenergetskih kuća, kupnju i ugradnju opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, zahvate na nekretnini koji utječu na smanjenje potrošnje energije i za slične projekte.

Jamci nisu potrebni

Hypo banka je, pak, počela oglašavati “refresh kredite”, uz poruku kako je vrijeme da “osvježite svoje financije”. Klijetnima nudi kredit do 230.000 kuna na rok do deset godina, uz kamatnu stopu od 6,99 posto, odnosno kredit do 30 tisuća eura uz kamatnu stopu od 6,85 na rok od deset godina. To se čini isplativim za one koji imaju gotovinske kredite i zaduženi su po minusu na tekućem računu. Banka poručuje zainteresiranima da novim kreditom mogu zamijeniti sve postojeće, s ‘nižim anuitetom’. Pogodnosti koje nudi uključuju bonus na kamatnu stopu, klijent ne plaća troškove obrade kredita i javnog bilježnika, ne treba imati depozit ili jamce, niti plaćati naknadu za prijevremenu otplatu kredita koji se refinancira u banci.

Gotovo sve veće banke danas nude stambene kredite u kunama kojima je moguće refinancirati postojeće kredite u s valutnom klauzulom. Nakon iskustva sa švicarskim frankom, oni koji imaju ili uzimaju dugoročni kredit danas itekako razmišljaju o valutnom riziku, a banke koje su trenutačno suočene s vrlo slabom potražnjom, nastoje iskoristiti bilo kakav interes za nove kredite. U kampanju privlačenja klijenata kunskim stambenim kreditima najprije je i najagresivnije krenula Hrvatska poštanska banka, u kojoj se ti krediti nude uz fiksnu kamatnu stopu od 4,8 posto na rok od 15 godina.

Brojne pogodnosti

Ona također ima akciju do 1. svibnja, do kada klijenti mogu ostvariti različite pogodnosti poput oslobađanja od različitih kreditnih troškova. U isto vrijeme završava i akcija PBZ-a, a ta banka klijente također oslobađa različitih pratećih troškova (naknada obrade kredita, trošak procjene nekretnine), nudi im povoljnije ujvete za odobravanje potrošačkih kredita za opremanje nekretnine, pogodnosti po tekućem računu, povoljniju premiju polica osiguranja, a ne moraju plaćati “upisninu i članarinu za prvu godinu korištenja American Express kartice”.

U toj je banci moguće dobiti kredit do čak 2,3 milijuna kuna ili 535.000 kuna za adaptaciju, ali nudi i “mogućnost refinanciranja postojećih stambenih kredita realiziranih u PBZ-u ili drugim bankama”. Kamatne stope se kreću od 4,92 do 5,66 posto, a rok odobravanja kredita je do deset godina.

Aktivnost opada

Podaci HNB-a govore da među novoodobrenim kreditima prevladavaju kunski, ali građani i dalje više kredita vraćaju nego što uzimaju novih, pa se razina kredita smanjuje. U siječnju su krediti banaka svim sektorima bili čak 3,7 posto ili 12,5 milijardi kuna manji nego u istom mjesecu godinu prije, dok su krediti stanovništvu pali za 5,7 posto. Tako se u usporedbi s drugim članicama EU Hrvatska nalazi među zemljama s najvećim padom kredita, iza Mađarske.

“Iako se promjene uglavnom događaju zbog promjena tečaja i konverzija, može se zaključiti da realna kreditna aktivnost u sektoru stanovništva ne pokazuje znakove oživljavanja”, navodi se u HUB-ovoj analizi. Snažan pad kreditiranja istodobno objašnjava “direktnim i indirektnim troškovima vezanim uz konverziju kredita u švicarskom franku”.

Komentar Marka Biočine:

Kunski krediti i fiksna kamatna stopa smanjuju rizik, no svaka sigurnost na koncu i košta

Konvertirati ili ne konvertirati, to je pitanje koje ovih dana vjerojatno kopka sve imatelje kredita denominiranih u stranim valutama. Ili barem one s eurskim kreditima. Naime, nakon višegodišnjeg pakla s galopirajućim tečajem podivljalog švicarskog franka i paralelnim rastom kamata na takve kredite, za švicarce je odgovor na ovo pitanje prilično jasan. No, što ako imate kredit u eurima? Za razliku od švicarske valute, Hrvatska narodna banka ipak štiti kretanje kune prema euru, a i veći dio štednje domaćih građana upravo je u toj valuti. Ima li stoga rezona takav kredit konvertirati u kunski kredit kakvima ovih dana sve više obiluje ponuda domaćih banaka? Ovo je pitanje na koje ne postoji univerzalni odgovor, no ključno je da svatko odluku o tome donese informirano i s jasnim očekivanjima. Prije svega, treba biti jasan: kamata na kunske kredite u načelu je viša od kamata na kredite u eurima.

Dakle, ako netko očekuje da će konverzijom kredita iz eura u kune u istom otplatnom roku smanjiti ratu, to bi se očekivanje moglo pokazati nerealnim. No, ako netko očekuje da će se na taj način riješiti valutnog rizika - mogućnosti da mu zbog rasta tečaja eura prema kuni poraste otplatna rata - onda je na dobrom putu. Dakle, kunski kredit u tom kontekstu nudi određenu sigurnost. Vrijedi li ta sigurnost plaćanja nešto više kamate? To je opet pitanje na koje svatko mora odgovoriti za sebe. A što ćemo s kamatom? Drugi rizični aspekt svakog kredita je kamatni rizik. U kontekstu kunskih kredita, on je dominantni izvor rizika i izravno vezan uz povjerenje u domaću valutu. Budu li građani više štedjeli u kunama, bit će više kunske likvidnosti, pa će i kamate na tu valutu biti niže.

U suprotnom će rasti. Prosječni građanin teško može provesti objektivnu procjenu tog rizika, no bitno je biti ga svjestan. Na koncu, i njega se može eliminirati ugovaranjem kredita s fiksnom kamatnom stopom. No, ta će stopa opet biti nešto viša, a banke uglavnom nude kunske kredite s fiksnom kamatom na maksimalno deset godina. I, opet se vraćamo na pitanje vrijedi li nekome plaćati višu kamatu radi manje rizika? I koliki je uopće taj rizik? Na načelnoj razini, nikad ne može biti loša ideja imati kredit u istoj valuti u kojoj se ostvaruje prihod. Kao što nije ni loša ideja plaćati fiksnu kamatnu stopu. Ipak, sigurnost košta... Netko bi dakle potpuno racionalno mogao procijeniti kako mu se više isplati prihvatiti valutni ili kamatni rizik i jeftiniji kredit. Koliko, stoga, vrijedi bezbrižnost i miran san? U slučaju ovog autora, taj se proračun svodi na propagandnu poruku - neke se stvari ipak ne mogu kupiti novcem... ( Marko Biočina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 16:15