Marko Pipunić

Za projekte zbog kojih je osvojio prestižnu nagradu, moćni poduzetnik iz Slavonije pokreće pravnu bitku s državom da dobije uskraćene mu EU potpore

Pokušaj mirnog rješenja spora s Ministarstvom poljoprivrede, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, propao je prije 20-ak dana, čime je stvorena pretpostavka za tužbu Žita protiv države. Pipunić je to prepustio odvjetnicima, a on se prepustio razvoju novih proizvoda okupljenih pod zajedničkim brendom Dobro
Marko Pipunić, vlasnik Žita d.o.o.
 Emica Elvedji / HANZA MEDIA

„Kako se osjećam? Pa otprilike kao student koji mjesecima naporno uči za završni pismeni ispit iz propisane literature, ispit uspješno riješi i dobije odličnu ocjenu, samo da bi onda došao novi profesor, poništio ocjenu i proglasio ga varalicom jer navodno nije učio iz dobre knjige, iste one koju mu je raniji profesor propisao,“ riječi su Marka Pipunića, najmoćnijeg poduzetnika istočne Hrvatske, vlasnika Žito grupe, izgovorene u rujnu prošle godine za Jutarnji list u njegovu modernom pogonu za proizvodnju pršuta od slavonske svinje.

Pipunić se tom izjavom osvrnuo na odluku tadašnjeg ministra poljoprivrede Davora Romića, koji je njegovim tvrtkama uskratio isplatu 125 milijuna kuna temeljem natječaja za operaciju 4. 11. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”. Pipunićeve tvrtke su se, podsjetimo, u vrijeme ministra Tihomira Jakovine prijavile za navedeni natječaj tražeći potporu za projekt izgradnje novih tvornica u Čepinu.

Na nekadašnjoj oranici smještenoj na izlazu iz Čepina u smjeru Đakova, tik do bivše pustare Ovčara u kojoj je desetljećima djelovala iznimno uspješna RJ Ratarstvo-stočarstvo Ovčara u sastavu „pokojnog“ IPK Osijek, u rekordnom roku niknule su četiri ogromne hale – tri proizvodne i jedna za njihovo pakiranje. Svaka tvornica razvijana je kao samostalni projekt i kao takve ih je Pipunić prijavio za novac iz EU fondova uz javnu i nedvosmislenu potporu kako Jakovine tako i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, koji su 2015. uveličali njegovu gala svečanost i proslavu 25. obljetnice tvrtke Žito. Na kraju mu je za tri tvornice odobren novac iz EU fondova, a temeljem toga tvrtka je ishodila bankovne kredite i krenula u realizaciju. Objekti su bili završeni i u njima se počelo probno raditi i prije nego što će Romićevo ministarstvo uskratiti novac Pipuniću.

Moralna satisfakcija

Upravo ti projekti ovom su poduzetniku koji živi u Osijeku, ali s ponosom ističe svoje korijene iz bosanske Posavine, donijeli laskavu titulu EY Poduzetnika godine koja mu je u srijedu navečer dodijeljena u zagrebačkoj Laubi. Projekt izgradnje pogona za proizvodnju pršuta od slavonskih svinja, trajnih salama i trajnih mesnih proizvoda u koji je uloženo 550 milijuna kuna nije ostavio previše dileme ocjenjivačkom sudu koga će između 32 nominiranih iz 28 tvrtki proglasiti hrvatskim poduzetnikom godine i poslati ga da predstavlja Hrvatku na izboru za svjetskog poduzetnika godine što će se u lipnju održati u Monte Carlu.

"Ovo nije moja pobjeda, već projekta koji se dogodio u proteklih godinu dana. Bio sam na čelu tima velikog broja mladih ljudi koji su imali hrabrosti krenuti za mojim lucidnim idejama proizvodnje pršuta u Slavoniji i ovo je pobjeda svih nas. Ovime smo pokazali da smo u stanju napraviti bolji život u jednom gradu, jednoj regiji, a usudio bi se reći i u Hrvatskoj", poručio je Pipunić prilikom pobjedničkog govora.

Doživio je to i kao moralnu satisfakciju, no to ne znači da će ovaj uporni i tvrdoglavi slavonski Bosanac ili bosanski Slavonac oprostiti državi novac za kojeg smatra da mu je nepravedno uskraćen. Žito je, naime, pokrenulo pravnu proceduru kojom traži povrat 76 milijuna kuna za dva projekta. Pokušaj mirnog rješenja spora s Ministarstvom poljoprivrede, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, propao je prije 20-ak dana čime je stvorena pretpostavka za tužbu Žita protiv države. Pipunić je to prepustio odvjetnicima, a on se prepustio razvoju novih proizvoda okupljenih pod zajedničkim brendom Dobro.

„Riječ dobro u hrvatskom jeziku označava poljoprivredni posjed, a u našim očima označava dobro na kojemu nastaju proizvodi sastavljeni isključivo od dobrih sastojaka. Dobro utjelovljuje i samu bit našeg poslovanja – činjenje dobroga za naše ljude i za dobrobit cijele Slavonije,“ poručuju iz Žito grupe na službenoj web stranici svog novog brenda, čije proizvode poput pršuta, pancete, pečenice... već možete naći na policama hrvatskih trgovina. U čepinskim pogonima Žita, kada zažive u punom kapacitetu, proizvodit će se 150.000 komada pršuta, 3.000 tona trajnih kobasica i salama te 2.200 tona drugih prvoklasnih suhomesnatih proizvoda s oznakom „eko“.

Kupac tvrtki u stečaju, graditelj vila, mecena...

Kada je 1990. u svom rodnom mjestu Donji Kladari kod Modriče skupa s puncem otvorio trgovinu Žito, Marko Pipunić vjerojatno nije ni slutio do kojih će poslovnih i poduzetničkih visina izrasti njegova vizija. Pogotovo na to nije mogao računati kada je 1992. zbog rata i okupacije njegova sela, koje je i danas u sastavu Republike Srpske, morao napustiti kuću i sve što je do tada stekao. Vratio se Osijeku u kojem je ranije završio Poljoprivredni fakultet i još više zapeo. Danas je vlasnik praktički cijeloga bivšeg velikog sustava IPK Osijek, kao i PPK Valpovo, PPK Orahovica, Tvornice šećera u Osijeku, Tvornice ulja u Čepinu, Đakovštine, sedam velikih silosa i mlinova... Većinu ih je kupio kada su otišle u stečaj ili se našle u predstečaju. Najveći je proizvođač svinja u Hrvatskoj, a bavi se i proizvodnjom jaja, mlijeka, brašna...

Poznat je kao veliki hedonist koji uživa u prekrasnim arhitektonskim projektima kao što su mu kuća u Osijeku gdje živi sa suprugom Marijanom s kojom ima troje djece. U dvorište te kuće nikada otkriveni počinitelj 2008. godine bacio je dvije bombe od kojih srećom nitko nije nastradao.

Posebna priča su, pak, urbane vile u Čepinu (za koju je srušio staru kaštelu i nekadašnju upravnu zgradu RJ Ratarstvo-stočarstvo koju je prethodno bio obnovio) i Primoštenu, ali je istovremeno i izdašan kada je riječ o humanitarnim akcijama i pomoći potrebitima. Pipunić je već godinama i najveći mecena osječkog sporta i to isključivo onog bazičnog. Žito je, naime, generalni sponzor atletskog, plivačkog i gimnastičkog kluba, kojemu gradi i novi dom nakon što je prosincu prošle godine od Grada Osijeka dobio pravo upravljanja nad kompleksom Sokolski dom gdje će do kraja ove godine izgrati 20 milijuna kuna moderan gimnastički centar. Naravno, Žito je i glavni sponzor već godinama uspješnog Svjetskog gimnastičkog kupa koji se održava u Osijeku. Iako doseljenik, kada je sport u pitanju, Pipunić je osječkom sportu dao i daje puno više od nekih drugih, autohtonih osječkih, poduzetnika.

Tvrtke u kojima ukupno zapošljava 1500 ljudi uspješno posluju, radnicima se plaća isplaćuje na vrijeme i za sada nismo čuli da u njegovim sustavima ima nekog velikog nezadovoljstva bilo uvjetima rada, bilo financijama, premda bi naravno svaki radnik volio da mu je plaća nešto veća. Za svoje je zaposlenike na najodgovornijim funkcijama u sjedištu tvrtke, također urbanom arhitektonskom biseru, otvorio centar za rehabilitaciju, E Rejuvenation. Kazao je da je za taj novac mogao sebi kupiti Ferrari, ali i da bi u njemu uživao samo on. Ovako je omogućio nešto većem krugu ljudi.

Zanimljiva je i storija o već spomenutoj upravnoj zgradi Žita koja je već bila izgrađena kada joj se u susjedstvo planirao doseliti jedan strani trgovački centar. Priča kaže da su njegovi predstavnici došli u Žito i stavili pred Pipunića bjanko ček za otkup zgrade i zemljišta. Navodno su je kanili srušiti. Pipunić im je ček vratio, a nedugo nakon što je trgovački centar otvoren, na pročelju zgrade Žita koje gleda na taj centar osvanula je reklama konkurentskog trgovačkog centra.

Inače, jedan je od osnivača Udruge „Prsten“ koja okuplja hrvatske poduzetnike porijeklom iz bosanske Posavine, a u njegovim tvrtkama dosta radnih mjesta zauzeli su njegovi zemljaci. Financijski je potpomagao i političke kampanje HDZ-a, HNS-a..., a u dobrim je odnosima i s HDSSB-ovcima, pa i SDP-ovcima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:11