„Kao ministar financija želim svojim primjerom pokazati koliko je važno upravljanje financijama. Ako se kao građani trebamo odgovorno ponašati prema novcu i ne trošiti ono što nemamo, tako i državni proračun ne smije biti u minusu. Uspjeli smo izbalansirati proračun i dovesti ga po prvi put u plus, a onda su odmah svi vidjeli priliku i zatražili povećanja izdvajanja za svoje resore. No, poručujem im: držat ćemo proračun pod kontrolom, nećemo im dopustiti trošenje novca kojeg nema“, izjavio je ministar financija Zdravko Marić na forumu o financijskoj pismenosti Jutarnjeg, Udruge mirovinskih fondova i Ekonomskog fakulteta „Financije za svakoga“.
Marić je upozorio i na rezultate istraživanja iz 2015. godine na kojemu je Hrvatska prema financijskoj pismenosti svojih građana zauzela loše 29. mjesto od 31 europske zemlje. Ti rezultati, istaknuo je Marić, bili su alarm kojim je Hrvatska upozorena da se edukacija o financijskoj pismenosti mora provoditi sustavno i kontinuirano.
Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu danas se održao forum Financije za svakoga u organizaciji Udruge mirovinskih fondova, Ekonomskog fakulteta i Native Ad Studija Hanza Medije. Radi se o projektu pokrenutom u cilju povećanja financijske pismenosti kako bi se građanima Hrvatske olakšalo svakodnevno donošenje financijskih odluka. Na do sada organiziranim radionicama u šest gradova više od 350 ljudi naučilo je kako štedjeti za mirovinu, kako upravljati kućnim budžetom i kako efikasnije upravljati novcem. O radionicama se izvještavalo u Jutarnjem listu i na jutarnji.hr, a projekt je pratilo više od 200.000 ljudi.
U punoj dvorani knjižnice Ekonomskog fakulteta okupili su se vodeći ljudi hrvatske financijske industrije i akademske zajednice, među kojima i ravnatelj HAZU-a Zvonko Kusić, novi šef Hagencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), Bojan Fras, Iskra Primorac, ravnateljica Regosa, bivši šef Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i voditelj ureda Europske investicijske banke (EIB) u Zagrebu Anton Kovačev, predsjednici uprava mirovinskih fondova i dobrovoljnih osiguravajućih društava, predstavnici Ministarstva obrazovanja i znanosti, Europske komisije te brojni drugi.
Na otvaranju foruma prisutne je pozdravio i dekan Ekonomskog fakulteta, dr.sc. Lajoš Žager istaknuvši zadovoljstvo velikim interesom javnosti za projekt Financije za svakoga.
„Poruka je jasna: financijska odgovornost i planiranje štednje za financijsku sigurnost u starosti sve je više na samim građanima. Financijsko obrazovanje građana postaje sve važnije I potrebnije upravo zato da bi građani mogli utemeljeno donositi svakodnevne odluke o financijskim proizvodima, planirati odgovorno potrošnju i štednju“, istaknuo je i Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
Uslijedilo je predstavljanje rezultata istraživanja „Financijskom edukacijom do boljeg života u mirovini“ kojeg su provele i predstavile dr.sc. Andrea Lučić i dr.sc. Dajana Barbić. Istraživanje je provedeno na uzorku od 128 ispitanika, polaznika spomenutih radionica „Financije za svakoga“ u šest hrvatskih gradova. Prema rezultatima, većina ispitanika svoju financijsku pismenost ocjenjuje kao osrednju te smatra kako je država dužna osigurati mirovinu iz prvog i drugog stupnja mirovinskog osiguranja. Stoga je nizak postotak onih koji i samostalno ulažu ili štede za mirovinu. Ipak, ispitanici su pokazali izrazito visok stupanj interesa za temu osobnih financija, a rezultati istraživanja pokazali su da je njihovo znanje o temi financijskog ponašanja i planiranja mirovine poraslo nakon sudjelovanja u radionici.
Na panelu „Kako povećati financijsku pismenost građana Hrvatske“ novi šef Hanfe Ante Žigman u svom prvom javnom istupu nakon imenovanja, istaknuo je kako edukacija o financijskoj pismenosti treba biti kontinuirana i dugoročno planirana.
Ante Žigman, HANFA: Povećanje financijske pismenosti građana je vrlo važno. HANFA je tu da prisiljava financijske institucije da moraju informirati. Tu se javlja asimetrija informacija: fond ili banka ima neusporedivo više informacija od građanina koji sklapa ugovor. Stoga onaj koji ima više informacija mora bolje informirati građane o tome. No, problem je da građani vrlo često ne znaju da im institucije moraju dati punu informaciju. S vremenom se to kroz niz zakona mijenja kako bi financijska institucija bila aktivnija u pružanju informacija.
Drugo, važno je osigurati kontinuitet edukacije u cilju povećanja financijske pismenosti. Naime, takve se edukacije često kod nas odvijaju u valovima, a onda dugo ništa. Za financijsku pismenost je potreban kontinuitet.
Dijana Bojčeta Markoja, UMFO: UMFO već tri godine radi na jačanju financijske pismenosti, a u posljednje dvije s Hanza Medijom. Radionice Financije za svakoga pokazuju da su ljudi zainteresirani za ovakve sadržaje. No, pokazalo se da ljudi ne samo da ne planiraju, nego ni ne razmišljaju o mirovini sve do navršenih 40 godina. Moramo educirati građane da odgovornost za mirovinu ne leži samo na državi nego i na pojedincima.
Damir Grbavac, Raiffeisen mirovinski fondovi i UMFO: Adekvatnost mirovina osigurava nam da nam drastično ne pada standard i da ne ulazimo u područje siromaštva. Tu onda dolazimo i do implicitnog troška države jer sve to odražava i stabilnost države i njenih financija. Pokazalo se da ljudi u mladoj dobi ne razmišljaju o mirovini, a to će se odraziti u starosti. Još smo daleko od rješenja, ali barem spoznajemo problem.
Bojan Fras, HNB: HNB organizira radionice za učenike i studente s obzirom da se pokazalo da mlađi od 19 godina imaju najslabije znanje o financijama. već ima dugu tradiciju organizacija radionica i seminara na razne teme. Prošle godine točno 2679 učenika i studenata smo imali na radionicama, iako HNB nema u svom zakonskom određenju financijsku edukaciju. Kao, uostalom, ni HANFA. No, mi smo regulator koji ima odgovornost i nastojimo tu odgovornost artikulirati. U HNB-u čak imamo i srednjoškolsku debatu iz područja financija, poput studentskih kredita, gotovog novca u odnosu na bezgotovinske oblike plaćanja. To su sve aktivnosti koje utječu na povećanje razine financijske pismenosti.
Darko Tot, Ministartsvo znanosti i obrazovanja: Idealno bi bilo da imamo predmet financijska pismenost, ili, barem, građanski odgoj i obrazovanje, u sklopu kojeg bi bila i financijska pismenost. Dio kurikularne reforme obuhvatit će i ove teme. No, Hrvatska prati svjetske trendove. Ono što nam ponekad fali je da nismo uspjeli pokazati što radimo i planiramo. Do 1. ožujka planiramo pripremiti cjelokupan paket u obrazovnom sustavu kako bi unaprijedili financijsku pismenost. Kada govorimo o EU fondovima, mi smo baš u okviru Europskog socijalnog fonda počeli raditi na programima financijske pismenosti. Ti projekti su došli direktno iz škola i rezultat su stručnog usavršavanja i mi ćemo to još pojačavati.
Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet: Osobne financije su izborni predmet na ovom fakultetu. No, financijska znanja su jedno a vještine, ponašanja i stavovi sasvim drugo. Ekonomisti često puta u osobnim financijama nisu puno vještiji od neekonomista, što je paradoksalno. Mi ćemo osvijestiti pitanje financijske pismenosti, no možda nećemo na kraju izgraditi društvo financijski pismenih osoba. Doći do svijesti čovjeka je puno teže. Znam pet doktora znanosti iz ekonomije s kreditom u švicarcima! Što da drugo kažem?! Jednako vam rade grešku i oni koji iz osobnih financija imaju peticu, kao i oni koji uopće nemaju tih saznanja.
Manica Hauptman, Europska komisija: EK podupire članice EU da sudjeluju u financijskoj edukaciji građana, pa i kroz EU fondove. I Hrvatska ima dosta novca, kroz Europski socijalni fond, za programe financijske pismenosti. Najbolje prakse u državama članica su neke od tema koje ćemo objaviti u travnju, u izvješću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....