OTOK KOJI GRADI TURIZAM

Vir novi šampion turizma i pobjednik nad pandemijom

2020. Vir je bio najuspješnija turistička destinacija u Hrvatskoj. Od 1. siječnja do 30. studenoga imao je 2,296.128 noćenja
Kristijan Kapović
 Luka Gerlanc/Cropix

Vir će do 2025. godine imati potpuno riješenu infrastrukturu. Do 2030. godine bi se trebali otvoriti jedinstveni hotel sa svim sadržajima, marina s najmanje 200 vezova za prihvat brodova duljih od 16 metara, uređena luka za turistički i putnički promet, uređeni trgovi, šetnica duga 2 kilometra, trg u moru te jedan kamp za glamping. Sveukupno, to je ulaganje u vrijednosti 300 milijuna kuna ili 40 milijuna eura.

Ne tako davno, 1991. godine, u Viru je živjelo 860 stanovnika, a danas ih živi oko 4880. Broj stalnih stanovnika na otoku Viru kontinuirano raste upravo zbog stalnog ulaganja u infrastrukturu, otvaranja brojnih radnih mjesta, ali i zbog najboljeg programa socijalnih potpora u Hrvatskoj.

“U 29 godina, od popisa stanovništva 1991. godine, Vir je zabilježio porast stanovništva od 470 posto, što je najveći demografski porast u Hrvatskoj. Riječ je ponajprije o mladim obiteljima, što potvrđuje porast broja djece u virskom dječjem vrtiću i područnoj osnovnoj školi. Uz porast nataliteta na otoku Viru, trajno se doseljava i umirovljenička populacija iz kontinentalnog dijela Hrvatske te Slovenije, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Francuske, pa čak i iz Finske. Na Vir se doseljava sve veći broj povratnika iz inozemstva, kao i mladi ljudi s obiteljima koji na Vir dolaze poslom i tako rješavaju stambeno pitanje. U posljednjih 15 godina, s obzirom na broj doseljenih stranaca, stvorili smo kozmopolitski duh na otoku”, kaže Kristijan Kapović, načelnik općine Vir.

Vodovod Vir, tvrtka u vlasništvu Općine Vir, od 2003. godine vodi projekt izgradnje kompletne vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. “Dosta toga smo već napravili, a najznačajnije ulaganje u infrastrukturu upravo dolazi. Pripremljena je dokumentacija i dobivena građevinska dozvola za aplikaciju ostatka projekta vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira iz EU sredstava, čija je procijenjena vrijednost oko 730 milijuna kuna, a s PDV-om je to više od milijardu kuna. Cilj nam je da do 2025. godine cijeli otok bude umrežen na virski vodovod i kanalizaciju, s dodatno postavljenih 134 kilometra kanalizacijskog i 126 kilometara vodovodnog cjevovoda, 16 crpnih stanica raspoređenih po cijelom otoku, uređajem za pročišćavanje za 65.000 korisnika, dva hidrobloka te podmorskim ispustom duljine 1922 metra”, ističe Kapović.

Svaka kuća i svaki objekt u Viru do 2025. godine imat će vodu, kanalizaciju, asfaltirane ulice, a svaka ulica i javnu rasvjetu. Usporedo, u Viru namjeravaju značajnije investirati u kapitalne objekte koji su, zbog velikih problema vezanih za infrastrukturu, ostali u drugom planu. “Odlučili smo se poći od temelja te postaviti standarde za osnovne uvjete života i daljnjeg razvoja. Mogli smo i sami napraviti dom kulture, dom zdravlja, trgove i školske dvorane, iako je to županijska nadležnost, ali smo odlučili najprije izgraditi potrebnu infrastrukturu. Sada nam predstoji faza ušminkavanja Vira, gradnja škole sa sportskom dvoranom, TIC, javne zelene površine, sportsko-rekreacijski sadržaji, uređenje plaža... ulaganja u vrijednosti od 150 milijuna kuna. To su značajni projekti, ali u odnosu na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu te ostalu infrastrukturu, to su i neusporedivo manji iznosi.

Čitavo ušminkavanje može iznositi oko 150 milijuna kuna, a u infrastrukturu smo uložili oko 1,5 milijardi kuna”, pojašnjava načelnik općine Vir. Dosad je u izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže uloženo 125 milijuna kuna, a spojeno je približno 1500 objekata te izvedeno oko 2900 priključaka na vodovod i kanalizaciju u naseljima Centar, Podvornica, Radovanjica, Miljkovica i Luka. U Prezidu, u projektu vrijednom 40 milijuna kuna, napravit će se 16 kilometara vodovodne i 16 kilometara kanalizacijske mreže s približno 1600 vodovodnih i kanalizacijskih priključaka. Nakon završetka ove faze radova trećina otoka Vira imat će priključke na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.

“Ljudi nam već pet mandata daju povjerenje”, naglašava Kristijan Kapović, koji smatra da je najveći problem hrvatske države u „tromoj i neučinkovitoj državnoj administraciji te korumpiranom pravosuđu, za razliku od dugogodišnjim spinom stvorene javne percepcije, jedinog zdravog tkiva, lokalne samouprave“. Temelj razvoja otoka Vira je turistička djelatnost i upravo je u turizmu Općina Vir zabilježila vrhunske rezultate. Turistička 2019. bit će upamćena kao godina rušenja svih ranijih turističkih rekorda. S 2,625.643 ostvarena noćenja u 2019. godini Vir je najuspješnija turistička destinacija Zadarske županije i osma u Hrvatskoj.

Ove godine Vir je do kraja studenoga bio najuspješnija turistička destinacija u cijeloj Hrvatskoj. Ukupno je Vir od 1. siječnja do 30. studenoga imao 2,296.128 noćenja te 102.063 turistička dolaska, od čega je 62,1 posto stranaca. Najviše ostvarenih noćenja imao je u travnju, usred pandemijske krize, potom u prvoj polovici lipnja, srpnju (oko 700.000), kolovozu (rekordnih ovogodišnjih 770.000), rujnu (više od 300.000) i listopadu (iznad 130.000). Jedina je domaća destinacija koja je ostvarila dva milijuna noćenja, i to već polovinom rujna, što je broj koji nitko drugi neće ostvariti do kraja ove godine. Vir će na kraju turbulentne 2020. godine vjerojatno biti jedna od dvije ili tri domaće destinacije koje će u nezapamćenoj krizi putovanja imati više od 1,5 milijuna noćenja. Ove će brojke, osim Vira i Rovinja, dohvatiti možda još jedino Medulin.

“Pripremamo niz projekata. Surađujemo s tri renomirane međunarodne konzultantske tvrtke iz područja turizma, kako bi izradile feasibility studiju i idejne projekte s točkama izvrsnosti. Prva takva točka izvrsnosti je realizirana. Uređen je povijesni virski svjetionik, danas rezidencijalna Villa Lanterna.

Druga točka izvrsnosti je jedan respektabilan hotel s maksimalno 100 soba, gradskog tipa, koji će biti dnevni boravak Virana i naših gostiju. Inzistirat ćemo da ponudi visoku razinu usluge kojom će iskakati iz okvira koje imamo danas u Hrvatskoj”, otkriva Kapović.

image
Otok Vir
Anton Unkovic

Treća točka izvrsnosti je marina koja bi bila smještena u samoj blizini središta mjesta. “Ne bi imala previše vezova, bila bi namijenjen za veća plovila, iznad 16 metara, a mogla bi primiti i plovila veća od 30 metara. Bit će u blizini središta naselja pa očekujemo da gostima ostane njezina slika u sjećanju.

Četvrta točka je uređenje gradske plaže sa šetnicom dugom dva kilometra te, uz postojeći mul koji je dug 130 metara, uređenje luke. Rekonstrukcijom tog mula dobili bismo pristanište za izletničke brodove te brodove za županijsku i državnu brodsku liniju. Odmah uz mul izgradit ćemo i trg u moru. Dobivanje županijskih i državnih brodskih linija preduvjet je za izgradnju lučke infrastrukture koja se može financirati sredstvima iz fondova EU, pod uvjetom da se gradi u turističke i u putničke svrhe”, pojašnjava Kapović.

Peta točka izvrsnosti je izgradnja kampa za atraktivni, luksuzni glamping. Bit će, napominje Kapović, manjih dimenzija, ali s jako visokim standardom. “Te točke izvrsnosti planiramo realizirati najkasnije do 2030. godine. Na taj način promijenit ćemo percepciju o Viru, u čemu već imamo odlične rezultate. Turizam više nije odmor, nego je doživljaj. U ponudi mora biti ono što nemaju drugi. Villa Lanterna je upravo takav primjer”, ističe virski načelnik.

Masovni turizam je obilježje Vira. Registrirano je više od 2000 iznajmljivača, a predano je još nekoliko stotina zahtjeva za registraciju. Na Viru očekuju da će za dvije do tri godine imati oko 3000 iznajmljivača. Registrirano je više od 15.000 kreveta, a taj broj će vrlo brzo narasti na više od 20.000. “U privatnom smještaju imamo još goleme kapacitete koji nisu iskorišteni. Nije baš prirodno da objekt, u koji je netko uložio nekoliko stotina tisuća eura, stoji deset mjeseci prazan. Još prije deset godina počeli smo uvjeravati vlasnike nekretnina da je to apsurd koji sebi ne dopuštaju ni stanovnici bogatijih država. Potičemo i izgradnju bazena u sklopu tih vila”, napominje Kapović.

Naglašava da Vir nije slučajno ove godine postao vodeća turistička destinacija. “Naša je namjera učvrstiti se među pet vodećih destinacija u Hrvatskoj, biti u društvu Dubrovnika, Rovinja, Poreča, Umaga, Splita, Opatije... O tome prije deset godina nismo mogli ni sanjati. Turizam je jako osjetljiva gospodarska grana. Na nama je da se idućih godina održimo među pet vodećih destinacija jer je logično da će se destinacije koje imaju dugu tradiciju bavljenja turizmom oporaviti”, smatra Kapović. Turizam je generator razvoja i ostalih gospodarskih grana, pa je u 2018. godini na Viru registrirano 248 obrtnika, kao i 323 poslovna objekta. “Turizam općenito djeluje kao lokomotiva koja vuče ostale”, zaključuje Kristijan Kapović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:33