Izvršni direktori najvećih telekomunikacijskih kompanija na kontinentu raspravljaju o osnivanju paneuropske infrastrukturne mreže kojom bi ujedinili izmrvljena nacionalna tržišta te snažno pritišću službeni Bruxelless da razmotri radikalnije opcije, kao što je smještanje svih njihovih nacionalnih kompanija pod istu kapu, saznaje Financial Times.
Globalna konkurencija
Ideja o ujedinjenju telekomunikacijske infrastrukture izronila je na privatnom sastanku Joaquina Almunije, europskog povjerenika za tržišno natjecanje, sa šefovima najvećih kompanija kao što su Deutsche Telekom, France Telecom, Telecom Italia i Telefonica. Prema upućenima u te razgovore, čelnici industrije požalili su se kako su frustrirani činjenicom da ih razmrvljeno europsko tržište ometa u tržišnom natjecanju i željenoj razini konkurentnosti, tražeći da se ideja iznesena na sastanku dodatno aktualizira i razradi.
Menadžeri kompanija koje dominiraju Europom preko njihovih akvizicija u nizu europskih zemalja, pa tako i Hrvatske, ne samo da su suočeni s problemima nakon izbijanja financijske krize, nego se suočavaju sa sve većom konkurencijom globalnih tehnoloških grupacija koje koriste njihove mreže na europskom području.
Pitanje infrastrukture
Ako bi se dogovor postigao, ipak još ostaju prepreke uzrokovane brojnim razlikama u infrastrukturi i nacionalnim regulativama. Kompanije se ipak nadaju da će se dogovorom približiti američkim i kineskim tržišnim uvjetima u kojima djeluju najviše četiri velike grupacije. To bi, smatraju europske najveće kompanije, pogodovalo i potrošačima jer bi se time uspostavila jedinstvena cijena telekomunikacijskih i internetskih servisa diljem Europe.
Zadnji koji će dati odgovor na njihove zahtjeve neće, međutim, biti vlade svake od zemalja, nego nacionalni regulatori. Europski povjerenik Almunia bio je sasvim jasan kada je rekao da se protivi spajanjima nacionalnih operatera u jednu veliku tvrtku, kao što traže velike kompanije, jer bi to moglo ugroziti tržišno natjecanje. Almunia je još u prosincu kazao da valjda postoji drugi način za postizanje efikasnosti operatera i da to sigurno nije ujedinjenje nacionalnih operatera pod jedan korporativni kišobran, predlažući im dogovore o prekograničnom umrežavanju, što bi tvrtke na kraju i mogle prihvatiti.
Morat će ulagati više
Njegov ured spreman je potaknuti otvaranje nacionalnih granica, što bi, smatra Almunia, trebalo pomoći u izgradnji jedinstvenog europskog tržišta telekomunikacijskih usluga. No, kompanije će morati više ulagati u vlastite mreže, pogotovo u digitalnu tehnologiju, smatraju europski analitičari.
Kompanije suočene s dugoročnim padom prihoda ubrzano traže rješenja koja bi ih mogla izvući iz nevolja. I sve to baš kada bi morale započeti investicijski ciklus u sljedeću generaciju mobilnih i svjetlovodnih linija.
Vladin telekom: Dobra ideja ili opasan sukob interesa?
I hrvatska bi Vlada trebala iskoristiti sagrađenu, ali nedovoljno eksploatiranu infrastrukturu. Kako donosi list 21. stoljeće, Vlada planira osnovati novi telekom, koji bi trebao osigurati širokopojasni brzi i jeftiniji internet u cijeloj zemlji.
Niz javnih poduzeća, poput Hrvatskih autocesta, HEP-a ili Hrvatskih željezinca, ima izgrađenu mrežu svjetlovodnih kabela čiji se kapaciteti uglavnom ne koriste. Stoga Vlada kreće u osnivanje telekomunikacijske kompanije koja se ne bi bavila operativnim poslom, nego bi svim zainteresiranim kompanijama davala mrežu u najam pod jednakim uvjetima.
To bi trebalo predstavljati izravnu konkurenciju Hrvatskom telekomu u vlasništvu Deutsche telekoma, koji ima monopol nad međugradskom povezanošću. Upravo iz te kompanije upozoravaju da treba biti oprezan s osnivanjem nove tvrtke od strane države budući da bi se neke stvari mogle smatrati državnim potporama protivno pravilima o tržišnom natjecanju, dok Vipnet smatra da se u načelu radi o dobroj ideji.
Iz Vlade poručuju da bi osnivanje nove tvrtke moglo pridonijeti liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta uz pojeftinjenje usluga, što bi potrošači trebali pozdraviti.