U obnovu dva hotela ulažu 20 millijuna eura i uvode avio-taxi

Iako su prošle godine samo u obnovu Vitality Hotela Punta uložili više od 12,5 milijuna eura, pa hotel nije radio prvih pola godine, Jadranka hoteli završili su 2012. godinu s dobiti od 5,9 milijuna kuna. Malološinjska hotelska grupacija Lošinj Hotels&Villas, koja je hotelski brand tvrtke Jadranka hoteli, rast gostiju i dobiti očekuje i ove godine. Uz to najavljuju nastavak realizacije od ukupno 80 milijuna eura investicija koja je planirana kao višegodišnje ulaganje. Naime, ove će godine tvrtka uložiti 20 milijuna eura: 15 milijuna eura u obnovu hotela Bellevue u malološinjskoj uvali Čikat, koji će time podignuti s tri na četiri zvjezdice, te pet milijuna eura u drugu fazu obnove hotela Punta.

- U obrazovanje kadrova investirat ćemo oko 1,6 milijuna kuna pa možemo reći da idemo na hard i soft segment ulaganja - pojašnjava Damir Mlacović, predsjednik Uprave Jadranka hotela.

Ušli u vlasništvo

U jedan od najvećih investicijskih ciklusa u sektoru turizma Lošinj Hotels&Villas krenuli su 2007. godine u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je u tvrtku tada ušla kao vlasnik 31,64 posto dionica. Veliki investicijski ciklus obnavljanja hotelskih kapaciteta i repozicioniranja na tržištu u cilju podizanja njihove kategorizacije na četiri i pet zvjezdica započeo je 2007. godine obnovom hotela Aurora u koji je uloženo oko 18,5 milijuna eura. U rekonstrukciju hotela Vespera uložili su 16,9 milijuna eura te ga na tržištu pozicionirali kao obiteljski hotel koji je jedini u Hrvatskoj dobio prestižnu licencu “Kinderhotels”. Investicijski ciklus bit će gotov kada turistički objekti iz zone Čikat, Mali Lošinj, budu u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategoriju od četiri i pet zvjezdica s novim centrom za talasoterapiju. Inače, u tvrtki je šest hotela s ukupnim smještajnim kapacitetima od 3500 kreveta te 260 stalno zaposlenih. Dvije trećine kapaciteta spomenutim ulaganjima već su podigli na visoke četiri zvjezdice.

Novi koncepti

- Sva ulaganja radimo s ciljem podizanja kvalitete, odmaka od klasične turističke ponude i produljenja sezone ciljanom ponudom različitih sadržaja. Tako smo Vesperu pozicionirali kao obiteljski hotel s puno sadržaja prilagođenih djeci i zonu aktivnog obiteljskog odmora. Kod hotela Punta, pak, naglasak stavljamo na zdrav život, vitalnost, zdravu prehranu i vježbanje. U zoni Čikat u Malom Lošinju razvijamo koncept zdravstvenog turizma. Na jesen kreće obnova hotela Bellevue, a sljedeća investicija je gradnja Thallasso Hotela Helios - pojašnjava Mlacović.

Nejasni zakoni

Iako i u strategiji turizma do 2020. Ministarstvo turizma ističe kako Hrvatska gostima više ne može prodavati samo sunce i more, već mora razvijati nove koncepte kao što je zdravstveni turizam, hotelijeri tvrde kako je zakonska regulativa nejasna. Tako, među ostalim, nije jasno koliko zdravstvenih radnika i u kojem obliku treba zaposliti hotel koji će ući u taj segment.

- Nije jasno treba li neki liječnik biti kod nas stalno zaposlen ili je dovoljno da imamo ugovorenu suradnju ovisno o našim potrebama - pojašnjava predsjednik Uprave Jadranka hotela.

Hrvatski hotelijeri već računaju na rast gostiju i prihoda, ali ne očekuju da će se rast dogoditi sam po sebi, već se bore za svakog gosta. Veliki korak napravio je Lošinj koji je prepreku nešto težeg dolaska na otok za najzahtjevnije goste riješio kupnjom malog aviona. Avion Beechcraft King Air C90B, koji može prevesti sedam putnika, kupila je zračna luka Lošinj.

- Avion će doći kroz koji tjedan i omogućit će nam da ponudimo transfer gostiju iz zračnih luka. Bez obzira na obnovljene ceste i učinkovit trajektni prijevoz, ipak se osjeća izoliranost i u tom segmentu morali smo napraviti pomak za najzahtjevnije goste koji su spremni platiti veću uslugu - ističe Mlacović.

Trošak sezonaca

Poslodavci iz sektora turizma žale se na niz prepreka u radnom zakonodavstvu zbog kojih im je teško uskladiti sve potrebe za radnicima u špici sezone. U tvrtki Lošinj Hotels&Villas zapošljavaju oko 300 sezonskih radnika.

- Zakon o radu prilično je nefleksibilan po pitanju preraspodjele radnog vremena, korištenju dnevnog odmora i sl. Imamo ograničenje tjednog radnog vremena, a često se događa da bi i sami radnici radili više samo da zarade što više u sezoni. Sa zapošljavanjem krećemo već u travnju, ali većina sezonaca dolazi u lipnju. I tu je puno problema jer moramo krenuti ranije sa zapošljavanjem da ostali ne angažiraju sve najkvalitetnije radnike, a s obzirom na to da smo na otoku, imamo još i trošak prijevoza te smještaja sezonaca - pojašnjava Damir Mlacović.