U 2013. USPORAVANJE RECESIJE Doing business: Hrvatska bi trebala skočiti na 50. mjesto

Najavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića da će i zakonskim putem osigurati ubrzanje procedura i uklanjanje svih prepreka za velike investicije, vrijednosti veće od 20 milijuna eura, u Svjetskoj banci ocjenjuju dobrim potezom s obzirom na okolnosti, ali nakon te “interventne mjere” smatraju da na poboljšanju poslovnog okruženja treba raditi sustavno i dugoročno.

Registracije i dozvole

- Nadamo se da će poraditi i na evaluaciji zakona kako bi se uvidjelo što je moguće napraviti da se poboljšaju i standardne procedure - rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, na predstavljanju Redovnog ekonomskog izvješća za EU 11. Do sada je u njegovu nazivu bilo EU 10+1, ali ova je institucija već i službeno Hrvatsku uvrstila u grupaciju novih članica EU.

Trajno poboljšanje poslovne klime, smatra Madžarević-Šujster, uključivalo bi reformu javne uprave i “reinženjering poslovnih procesa”, primjerice, registraciju vlasništva i dobivanje različitih dozvola. Od 11 novih članica EU na listi lakoće poslovanja najbolje su smještene tri baltičke zemlje, rangirane od 21. do 27. mjesta, a najlošije stoji Hrvatska, koja je tek na 84. poziciji.

Tako se vlasništvo u Litvi, stoji u izvješću Svjetske banke, može prepisati na novog vlasnika u roku od tri dana i s tri papira, a uz cijenu manju od prosječnog osobnog dohotka. Istodobno su u Hrvatskoj potrebna tri papira i 104 dana, a posao košta pet puta više nego u Litvi. Prostor za napredak je velik i u Svjetskoj banci smatraju da bi Hrvatska mogla lako napredovati do 50. mjesta na ljestvici. Poboljšanje izgleda za ulaganje važno je ne samo da bi se povećali izgledi rasta ekonomije nego i radi dobivanja povjerenja međunarodnih ulagača nakon što je agencija Standard&Poor’s smanjila kreditni rejting zemlje.

Čekanje dobrih signala

Nakon tog poteza, na sreću, nije se dogodio slom na tržištu kapitala. Cijena zaduživanja ostala je gotovo nepromijenjena jer su ulagači očito računali s takvim raspletom događaja. Međutim, ostale su još dvije agencije i bilo bi itekako poželjno da se ne povedu za S&P-om.

- Tijekom siječnja i veljače Hrvatskoj treba niz dobrih signala prema rejting agencijama, prije svega u području fiskalne konsolidacije i privlačenja stranih ulaganja - rekla je Madžarević-Šujster.

Proračunom za 2013. godinu odustalo se od inicijalno zamišljene putanje fiskalne konsolidacije, Vlada je povećala rashode i proračunski deficit i očekuje se da će predstojeći rebalans biti jedan od tih dobrih signala za ulagače i rejting agencije. Hrvatska ulazi u Europsku Uniju s prilično lošim pokazateljima: ove godine Svjetska banka očekuje da će imati rast ekonomije od 0,8 posto ili “barem usporavanje recesije, koja značajno utječe na tržište rada”.

No, ostaju brojni rizici čak i za takav, minimalni rast. Projekcije su rađene pod pretpostavkom da se situacija u eurozoni neće pogoršavati i da će članstvo Hrvatske u EU preokrenuti sliku investicija u zemlji, ali i računajući s tim da će uspostaviti fiskalnu održivost i napraviti odgovarajući rebalans proračuna za ovu godinu.

Otplata duga

U negativnom scenariju - ako izostane “urgentno potrebna” fiskalna konsolidacija i produbi se kriza u eurozoni - “vrlo brzo doći će do problema s financiranjem hrvatskog duga i odlaganja najavljenih investicija, a time i daljnjeg narušavanja hrvatskog kreditnog rejtinga, ističe Madžarević-Šujster. Lošija od Hrvatske ove će godine biti Slovenija (pad 1,6 posto) i Mađarska (rast 0,4 posto).