'TO JE TOČNO ONO ŠTO NAM TREBA' Velika hrvatska tvrtka iz državnog vlasništva blizu prelaska u ruke Kuvajćana, koji nude 250 milijuna kuna odmah

Đuro Đaković Grupa je dobila obvezujuću ponudu za ulaganje u kapital tešku 250 milijuna kuna, a radi se o tvrtki Crni čelik iz Zagreba. Prihvate li ju dioničari, to znači da država više neće biti najveći dioničar te slavonskobrodske kompanije. Kako saznajemo, radi se o ulagačima iz Kuvajta.

Predlaže se Glavnoj skupštini da idućeg tjedna prihvati tu ponudu, kojom bi Crni čelik stekao više od 50 posto dionica Đure Đakovića, a također i da donese odluku o tome da ulagač nema obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje.

Glavna skupština bi se trebala održati 21. rujna.

Uprava koju vodi Tomislav Mazal napominje kako već više od godinu dana intenzivno traže ulagače, te da je u pitanju ponuda koja predstavlja upravo ono što Đuri Đakoviću treba. Smatraju da će ponuđeni iznos od 250 milijuna kuna biti dovoljan za konsolidaciju i razvoj kompanije te "u partnerstvu s ponuditeljima stvara realnu osnovu za izlazak inozemna tržišta te stvaranje odgovarajućeg boniteta prema kreditnim institucijama".

Nedavno su jedva zaključili dookapitalizaciju vrijednu 51 milijun kuna, a to prema ocjeni Uprave ne zadovoljava adekvatnost kapitala Đure Đakovića, te nedovoljno poboljšava likvidnost i financijsku stabilnost kompanije. Tvrtka Crni čelik osnovana je ove godine, a kao osnivači se navode Steve Daskos i Hamad MAA Alwazzan.

Đuro Đaković već godinama iščekuje veliki posao s kuvajtskom državom za isporuku borbenih oklopnih vozila, te je ušao u uži izbor na natječaju.

Kuvajtska vojska je svojedobno kupila od Đure Đakovića tenkove i, kako je lani objavio časopis Hrvatski vojnik, svi do jednog od 149 tenkova kojima raspolaže kuvajtska vojska proizvedeni su u hrvatskoj tvornici. Kuvajt bi trebao odlučiti i o mogućoj reviziji ili nadogradnji svojih tenkova M-84AB kupljenih od Đure Đakovića, što bi također bio odličan posao.

Đuro Đaković je nedavno, pripremajući se za dokapitalizaciju, objavio kako im je najveći potencijal za razvoj upravo u segmentu vojne proizvodnje, ali trenutno vrlo skromno sudjeluje u prihodima. To bi se, čini se, moglo promijeniti, ukoliko je ulazak kuvajtskih investitora signal za nove poslove s Kuvajtom.