Svima u regiji gospodarstvo će rasti, samo Hrvatska pada

ZAGREB - Regija srednje i jugoistočne Europe u prosjeku ove godine može računati na blag oporavak, uz ekonomski rast od jedan posto, procjenjuje Bečki institut. Među zemljama u okruženju jedino se Hrvatska ni ove godine neće izvući iz recesije te je čeka pad BDP-a od 1,5 posto. Ta procjena Bečkog instituta uglavnom se podudara s očekivanjima domaćih ekonomista koji računaju s padom od jedan do dva posto.

Predvodnice oporavka u regiji bit će Slovačka s rastom BDP-a od tri posto te Poljska čija će ekonomija rasti 2,7 posto. Kakav-takav rast trenutačno može osigurati jedino izvoz, a hoće li se neka zemlja uspjeti probiti na inozemno tržište, smatra Bečki institut, ovisi o snazi njezine industrije i tečajnom režimu.

Jačanje češke krune

“One zemlje koje imaju fleksibilni tečaj i jaču industrijsku bazu imat će najviše koristi od oporavka međunarodne trgovine. Postići će rast veći od prosjeka regije”, navodi Institut u najnovijem izvješću “Hoće li izvoz prevladati štednju?”

Ipak, da je ta priča vrlo složena, najbolje potvrđuju slučajevi Slovačke i Slovenije. Obje zemlje imaju jaku industriju i nemaju fleksibilni tečaj, nego su odavno uvele euro. No, Slovačka raste mnogo brže. To može zahvaliti autoindustriji koja čini trećinu izvoza zemlje, a fiskalni stimulansi u eurozoni povećali su potražnju za automobilima. Slovensku stagnaciju Bečki institut objašnjava značajnim rastom ukupnih troškova proizvodnje od početka krize. Osim toga, valute mnogih zemalja u međuvremenu su znatno aprecirale u odnosu na razinu kada je izbila globalna kriza. Primjerice, u kolovozu 2008. za jedan euro moglo se dobiti oko 24.000 čeških kruna, da bi šest mjeseci poslije tečaj pao na oko 29.500, a sada se gotovo vratio na početnu razinu i vrijedi oko 25.500 kruna.

Potražnja za sirovinama

- Tečaj je jedan od faktora bržeg rasta proizvodnje i izvoza, ali nije jedini. Od početka godine, primjerice, rast industrijske proizvodnje imaju Srbija i BiH, premda jedna ima fleksibilni, a druga fiksni tečaj. Razlog je u tome što obje izvoze sirovine za kojima je potražnja u svijetu porasla - objasnio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, te istaknuo da je važna proizvodnost i ukupna konkurentnost ekonomije.

U slučaju Hrvatske - koja, uz baltičke zemlje, Bugarsku i Rumunjsku, bilježi pad BDP-a i ove godine - Šaravanja ističe da najveći problem ostaju neriješeni strukturni problemi, poput visoke potrošnje i porezne opterećenosti, pravosudnog sustava i tržišnog natjecanja. U optimističnom scenariju Bečki institut predviđa rast regije iduće godine od 2,5 posto, a 2012. godine 3,5 posto. Prema mišljenju analitičara tog instituta, najlošije izglede za oporavak imaju baltičke zemlje i jugoistočna Europa jer imaju slabu industriju, a oslanjaju se na fiksni tečaj.