Svi pokazatelji u minusu, raste jedino nezaposlenost

ZAGREB - Sudeći po kretanjima najvažnijih gospodarskih pokazatelja, makroekonomisti procjenjuju da je u posljednjem lanjskom tromjesečju hrvatski bruto domaći proizvod pao deveti kvartal zaredom, i to oštrije nego u prethodnom.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju prošle godine, a šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to oštriji pad gospodarstva nego u trećem tromjesečju, kada je skliznulo 0,6 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, u trećem lanjskom tromjesečju pad gospodarstva ponešto je usporen. Međutim, u četvrtom kvartalu pad BDP-a vjerojatno je ubrzan.

„U četvrtom tromjesečju očekujemo nešto snažniji pad BDP-a nego sredinom godine jer u promatranom razdoblju kretanje gospodarske aktivnosti ovisi dominantno o domaćim čimbenicima. Uz očekivani pad osobne i državne potrošnje te pogoršanje kretanja u robnoj razmjeni, blagi rast kapitalnih ulaganja neće moći imati vidljiviji pozitivni utjecaj na ukupno kretanje BDP-a“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo, podržan potrošnjom stranih turista i fiskalizacijom, neprestano je rastao od svibnja do kolovoza, da bi od rujna ponovno počeo padati. U prosincu, glavnom potrošačkom mjesecu u godini, promet u trgovini na malo pao je 1,2 posto na godišnjoj razini.

„Na tržištu rada došlo je do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad“, navodi jedan od makroekonomista.

Na kraju prosinca ukupno je bilo oko 363.400 nezaposlenih, što je oko 5.000 više nego godinu dana prije. Pritom je stopa nezaposlenosti dosegnula 21,6 posto, što je 0,5 postotnih bodova više nego u prosincu 2012.

„Poprilično visoki pesimizam i potrošača i proizvođača negativno utječe na potrošnju, proizvodnju i investicije“, navodi se u anketi Hine.

Industrijska je proizvodnja prošle godine ukupno pala za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je u prosincu pad bio veći od prosječnoga, 2,8 posto.

„Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni, proizvodnju, koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora, kao što su brodogradnja i naftno-kemijska industrija, te izlaska iz CEFTA-e, što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza“, navodi se u anketi Hine.

Robni izvoz Hrvatske iznosio je lani oko 68 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz istodobno pao oko 2 posto.

„Posljednji lanjski kvartal obilježen je nastavkom pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza te tek blagim nastavkom oporavka trgovine. Tako da se može reći da je obilježen uglavnom negativnim trendovima“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2014. godini očekuje se stagnacija gospodarstva

U 2013., petoj recesijskoj godini, pad gospodarstva iznosit će otprilike 1 posto, procjenjuju makroekonomisti, što bi bio manji pad u odnosu na 2012. godinu, kada je BDP potonuo 2 posto.

Premda se nepovoljni trendovi nastavljaju i na početku ove godine, makroekonomisti ipak očekuju njihovo ublažavanje.

U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2014. oslabiti za 0,2 posto. Pritom njih četiri očekuje stagnaciju gospodarstva, a dvoje pad do najviše 0,7 posto.

„U ovoj godini očekujemo stagnaciju BDP-a, odnosno nultu stopu rasta. Blagi optimizam najviše potiče lagani oporavak Europske unije, dostignuta niska razina ukupne proizvodnje roba i usluga, odnosno niska baza, te očekivanja da će i nadolazeća turistička sezona biti uspješna. Istodobno na pesimizam utječu mjere suzbijanja prekomjernog deficita, stanje bankarskog sektora u kojem ne očekujemo značajniji rast kreditne aktivnosti te niska razina raspoloživih sredstava i sklonosti potrošnji do koje je dovela dugotrajna kriza“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Stagnaciju gospodarstva u ovoj godini očekuje i Ekonomski institut Zagreb, dok Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi BDP mogao porasti 0,7 posto.

Umjereni rast, 0,5 posto, očekuje i Europska komisija, dok Europska banka za obnovu i razvoj prognozira rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 1 posto.

Hrvatska je Vlada, pak, nedavno smanjila procjenu rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini s 1,3 na 0,2 posto.

U anketi Hine većina makroekonomista ističe značajan rizik da se recesije nastavi i šestu godinu zaredom, na što je nedavno upozorila i agencija Standard & Poor's, smanjivši kreditni rejting Hrvatske s 'BB+' na 'BB'.

„Za 2014. trenutno držimo procjenu o stagnaciji gospodarstva. Ne očekujemo oporavak osobne potrošnje, dok će državna potrošnja biti pod utjecajem mjera iz Procedure prekomjernog deficita (EDP). Očekujemo vrlo blagi rast izvoza u skladu s oporavkom potražnje u EU te investicija. Iako procjenu rasta držimo na 0 posto, moramo naglasiti da su rizici da se stagnacija pretvori u minus vrlo visoki. No, za reviziju procjene treba pričekati prve podatke o kretanjima visokofrekventnih pokazatelja poput industrijske proizvodnje, trgovina na malo i robne razmjene u ovoj godini“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.