SVE VEĆA UPOTREBA GOTOVINE U SVIJETU Usprkos značajnom povećanju elektroničkog plaćanja u svijetu, keš i dalje vlada

Unatoč značajnom povećanju elektroničkog plaćanja u svijetu, gotovina u optjecaju nije se smanjila. Štoviše, potražnja za gotovinom u većini razvijenih ekonomija nakon financijske krize je porasla, stoji u studiji Banke za međunarodna poravnanja "Plaćanja se mijenjaju, ali gotovina i dalje vlada". Razlog tome manje se pripisuje stvarnim potrebama plaćanja, a više smanjenom trošku držanja gotovine zbog niskih kamatnih stopa.

Od 2007. godine, prema podacima koje je prikupio Committee on Payments and Market Infrastructure (CPMI), istodobno su povećani gotovina u optjecaju i plaćanje putem kartica. Istraživanje pokazuje da se kartice koriste češće i za manje transakcije jer raste njihov broj u upotrebi, posebno u zemljama u razvoju, a veća je i dostupnost mjesta na kojima se mogu provoditi elektronske transakcije. Ipak, ostaje i snažna potražnja za gotovinom u svijetu, osim u nordijskim zemljama, a to se pripisuje "nižim kamatnim stopama, a time i nižim troškom držanja gotovine, koji su obilježili post-krizno razdoblje.

Raste vrijednost transakcija karticama

Od 2000. do 2016. godine vrijednost transakcija putem kartica porasla je sa 16 na 25 posto BDP-a. Pritom je u Njemačkoj, gdje su ljudi manje skloni korištenju kartica, vrijednost tih transakcija na razini od 10 posto, dok je više od 40 posto u Koreji, Saudijskoj Arabiji i Velikoj Britaniji. Prosječan broj kartica po osobi povećan je nakon krize s prosječnih 1,1 na 2,5. Istodobno, vrijednost jedne transakcije obavljene putem kartice je smanjena u razdoblju od oko 15 godina sa 60 dolara na 40 dolara, a najviše u Brazilu, Koreji i Rusiji.

Istodobno, iznos gotovine u optjecaju povećan je od 2000. godine sa 7 na 9 posto BDP-a, a najviše u Hong Kongu i Japanu, dok je potražnja za gotovinom u Kini pala za čak pet postotnih bodova. To upućuje da potražnja za gotovinom značajno varira od zemlje do zemlje. U Švedskoj je u optjecaju iznos manji od dva posto BDP-a, dok je u Japanu na razini od 20 posto. U istraživanju se navodi kako je značajno poboljšana i infrastruktura koja omogućava dostupnost gotovine, kao što su bankomati.

Pritisak na tradicionalno bankarstvo

Općenito, inovacije su dovele pod pritisak tradicionalno bankarstvo i platni sustav na kojem se temelji, pa je u pojedinim zemljama, primjerice, moguće plaćanje putem mobitela i bez bankovnog računa. Stoga se očekuje da će kriptovalute i fintech aplikacije dodatno poremetiti postojeće poslovne modele.

- U svjetlu aktualne rasprave o digitalnim valutama, uključujući one koje bi potencijalno izdavale centralne banke, razumijevanje troškova i onog što pokreće potražnju važnije je nego ikad, stoji u studiji u kojoj se ujedno navodi da je za takve analize potrebni obuhvatniji podaci o plaćanjima u gotovini i putem kartica.