Podatak da je 233.600 turista posjetilo Hrvatsku u ožujku, 7,5 posto manje nego u istom mjesecu lani, pokazuje da bi se porazne prognoze stručnjaka za ovogodišnju sezonu mogle obistiniti.
Posljedica sve snažnijeg interesa za Grčku i Tursku, usijane političke situacije između Rusije i Ukrajine te pada potražnje njemačkih turista za ljetovanjem u Hrvatskoj mogla bi biti stagnacija našeg turizma. Stručnjaci stoga ne vjeruju da ćemo ponoviti uspjeh iz prošle sezone, kada smo od turizma uprihodili 7,2 milijarde eura, što je bio porast od 5 posto.
Turoperatori se ne boje
Na upite o dolascima turista u prva tri mjeseca i rezervacijama za ostatak ove godine te usporedbama s prošlom, domaći touroperateri ne iznose brojke.
- Ništa ne tajimo, još nemamo finalne brojke. Najave za sezonu i pokazatelji za Uskrs i prvosvibanjski vikend su dobri, barem oni iz tvrtki članica Adriatica.net grupe, ponajprije Atlasa i Kompasa, ali i 20 kompanija u svijetu. Kasniji Uskrs, povoljniji raspored blagdana i najave dobrih vremenskih prilika zasigurno su utjecali na trendove - tvrdi Ivan Gadže, predsjednik Uprave Adriatica.net grupe. Za Uskrs iščekuju tri velike grupe Francuza, ali i turiste iz Kalifornije te s Istočne obale SAD-a.
Na veliku turu po Hrvatskoj, kažu, stižu i grupe gostiju iz Južne i Sjeverne Amerike, a za goste iz Skandinavije napominju da preferiraju smještaj više kategorije.
Talijani ostaju doma
“Očekujemo i veći broj Britanaca, osobito u Dubrovniku, srednjoj Dalmaciji i Istri. Potražnja s poljskog tržišta zasad je porasla 15 posto. Sve su traženiji i incentive programi, posebno kad je riječ o gostima iz Skandinavije, Njemačke i Velike Britanije. U tom se segmentu primjećuje oporavak domaćeg tržišta, što nas osobito veseli. S druge strane, još ne možemo očekivati rast s talijanskog tržišta jer Talijani više biraju destinacije u svojoj zemlji. Neizvjesnost zbog aktualne situacije prati i ukrajinsko i rusko tržište, s kojeg se ipak očekuje određeni rast”, ističu u Adriatica. net grupi. Pad broja turističkih dolazaka u ožujku nisu htjeli komentirati, kao ni loše prognoze zbog snažnog zanimanja za Grčku i Turske, zabilježenog na turističkim sajmovima.
Grčka je lani ostvarila 15 posto više dolazaka, a u ovoj godini očekuje porast od 10 posto, i to samo s njemačkog tržišta, koje je Hrvatskoj oduvijek bilo vjerno. Međunarodni touroperatori su poručili da bilježe pojačan interes Nijemaca za Mediteran, ali ponajprije južni, odnosno Grčku i Tursku.
Prijeti oporavak Grčke
- Grčki turizam ima znatno optimističnija očekivanja i izglede nakon 2012., kada je doživio krah. Za Grčku bi turistička 2014. trebala godina rekorda: očekuje se čak 13 milijardi eura prihoda i 18 milijuna dolazaka. Za razliku od južnog Mediterana, za Hrvatsku se, kad je riječ o potražnji s njemačkog tržišta, očekuje stagnacija ili slabiji pad interesa jer ju se ne percipira kao visokokvalitetnu destinaciju.
Dosad su Nijemci činili četvrtinu ukupnog broja hrvatskih gostiju. ADAC-ovo istraživanje ovogodišnjih putovanja Nijemaca sugerira da je Hrvatska jedna od tri top-destinacije ‘putnika s ograničenim budžetom’, a da uopće nismo prisutni u segmentu gostiju koji traže luksuz, obilje kulturnih događaja i aktivnosti. Ni na području obiteljskog odmoranismo u top tri destinacije prema tom istraživanju.
K nama dolaze Nijemci manje platežne moći. Crna Gora, primjerice, ima hotele u kojima noćenje stoji 1000 eura, a cijenu prati i kvaliteta usluge.
Hrvatska se, nažalost, time ne može pohvaliti i to je istina od koje Ministarstvo turizma i HTZ bježe.
Odbijamo investitore
U Hrvatskoj se koče se investicije, primjerice, u golf-turizam ili gradnju hotela visoke kategorije, a usto se i stalno mijenjaju zakoni, pa i stopa PDV-a za turizam. Sve to odbija investitore - upozorava Siniša Topalović iz konzultantske kuće Horwath HTL, potkrepljujući to i zaključcima istraživanja grčkih konzultatnata koji prate stanje u ugostiteljstvu i turizmu. Na kraju ćemo opet ovisiti o suncu jer su kod nas, tvrde u Horwath HTL-u, jedino kampovi generatori novca.
Ovogodišnju bi sezonu mogla posredno ugroziti i Turska, koja je, unatoč političkim nestabilnostima, u 2013. ostvarila rast u turizmu.
Rusima treba brže davati vize
Ogromna greška s usporavanjem izdavanja viza za ruske turiste, koji su zaprijetili bojkotom Hrvatske, koštala nas je lani mnogo novca. Situaciju s dolaskom bogatih ruskih turista, koji u prosjeku dnevno ne potroše ispod 100 eura, dodatno je zakomplicirala uzavrela situacija između Rusije i Ukrajine.
Tržišta Rusije i Ukrajine zajedno “čine samo 3% ukupnih noćenja u Hrvatskoj, no financijski su izdašnija od tržišta sa sličnim udjelima”. Međutim, oba su lani ostvarila pad od čak 25% u odnosu 2012.!
Na svjetskoj razini, Rusi su na visokom četvrtom mjestu po ostvarenim noćenjima te peti prema potrošnji.
Za snažniji rast tržišta stručnjaci predlažu odmah dodatno olakšati proces dobivanja viza za rusko govorno područje, dakle ne samo za Ruse nego i za, primjerice, Kazahstan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....