Stručnjaci Erste grupe: Poljska i Slovačka regiji donose oporavak nakon prvog kvartala, i Hrvatska se može nadati rastu

Kriza u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) dno će dotaknuti u prvom kvartalu ove godine, a nakon toga trebao bi uslijediti postupni oporavak, smatraju analitičari austrijske bankarske Erste grupe.

Premda su u svim zemljama regije izuzev Turske i u 2012. prevladavali loši ekonomski pokazatelji, vjesnici oporavka ovog dijela Europe su Poljska i Slovačka, koje su u trećem kvartalu zabilježile rast BDP-a na godišnjoj razini. Problem je što regija ovisi o izvozu u Euopsku Uniju, koja se i dalje muči s izlaskom iz dužničkih nevolja. Međutim, kako primjećuju u Ersteu, kriza u eurozoni, usprkos crnim slutnjama, nije masovno eskalirala, pa se i zemlje srednje i istočne Europe mogu nadati rastu. Pogotovo ima li se na umu podatak da će svaki četvrti automobil u 2013. godini nositi oznaku proizvedenog u regiji - “Made in CEE”.

Mađari u problemima

Kao zemlja koja je u 2012. godini zabilježila najveći pad BDP-a među devet zemalja regije, od 1,8 posto, Hrvatska će ove godine, ističu Ersteovi analitičari, imati gospodarski rast po stopi od 0,5 posto, a nezahvalnu štafetnu palicu recesije preuzima Mađarska, čije će gospodarstvo, prema prognozama, pasti za 0,4 posto.

Savjet 28. članici: oprez

“Vladina politika potkopava potencijalni rast na dugoročnoj osnovi, a averzija prema riziku potencijalnih investitora i dalje je realna opasnost. To bi Mađarsku ponovno moglo ugroziti i dovesti je u tešku financijsku situaciju, posebno zbog slabih izgleda da sklopi sporazum s MMF-om kao izvorom svježeg novca”, navode u Erste grupi. Najveći rast, od 3 posto, imat će Turska, a slijedit će je Poljska sa stopom rasta od 2,4 posto, prognoziraju Ersteovi stručnjaci.

Kao jedan od posebnih događaja za regiju, u analizi ističu ulazak Hrvatske u Uniju u srpnju, čime ta zajednica dobiva svoju 28. članicu. Iako su mnogi u Hrvatskoj to vidjeli i kao mogućnost dolaska na izvor velike količine eura, Erste upozorava da ipak treba pričekati i vidjeti koliko ćemo odatle uspjeti izvući s obzirom na to da je Hrvatska dosad iskoristila samo 40 do 50 posto kapaciteta europskih fondova.

Izlazak iz CEFTA-e

Ulaskom u EU automatski istupamo iz CEFTA-e, s kojom ostvarujemo 20 posto izvoza. Stoga s Europskom komisijom pregovaramo o budućim uvjetima za nastavak slobodne trgovine.