STIŽU IZMJENE POREZA NA DOHODAK Doktor znanosti: 'Ovo je pljuska zemlji znanja i udar na intelektualni rad'

Komentirajući najavljene izmjene Poreza na dohodak za poslovni.hr , jednog je doktora znanosti posebno pogodio onaj dio koji se odnosi na tzv. drugi dohodak.

- Ovo je pljuska zemlji znanja i udar na intelektualni rad - kaže on.

Slično je rekla i Vesna Pusić kojoj je predloženo rješenje udar na sloj ljudi koji bi trebali biti motor razvoja. Ministar financija Slavko Linić je pokušao ovaj prijedlog zakona predstavi na način da će se stati na kraj menadžerskim bonusima, posebno apostrofirajući one bankarske.

Doktor znanosti je za poslovni.hr objasnio zašto zbog novog oprezivanja drugo dohotka namjerava manje raditi. Taj se dohodak do sada oprezivao s 25 posto plus prirez, a ubuduće će biti kao i na plaću.

- Ako prijavite 10.000 kuna autorskog ugovora iz 2014. porez na dohodak će biti oko 4.200 kuna, a sada je 2.200 s prirezom je to danas 2.600 kuna, a od iduće godine će biti skoro duplo više, tj 5.000 kuna.

Bruto dohodak slijedom autorskog ugovora se povećava za skoro petinu, dok je kod ugovora o djelu povećanje još veće. Na 10 000 kuna porez na dohodak je duplo veći. Sada je 3.546, a u budućnosti će biti 7.575. Prirez raste s 640 na 1.360 kuna - kaže sugovornik poslovnog te objašnjava da će isplate po drugim dohocima u startu biti manje te će tako ugovori dogovoreni u bruto iznosu na 10.000 kuna biti manji za koju tisuću.

Poslovi koje obuhvaćaju primici od drugog dohotka obuhvaća autorske radove, prevoditelje, školarce itd. Oni koji imaju ukupni dohodak manji od praga za oporezivanje po stopi od 25 posto, mogli bi imati manji povrat. Ovaj zakon će znatnije zahvatiti one koji već jesu u tom poreznom razredu, a radi se većinom o liječnicima, profesorima i ostalim visokoobrazovanim kadrovima.

- Smanjit će se konkurentnost visokoškolovanog rada. Hrvatska je VSS-om mogla konkurirati za razliku od radne snage niže stručne spreme - rekla je Martina Dalić, a s njom se složio i ekonomist Guste Santini.

- Ponašamo se neprijateljski prema srednjem sloju, a sve je to zapravo za račun nezasitne potrošnje - kaže Santini.