BRISANJE IZ EVIDENCIJE

Statistika otkrila nezaposlene koji to nisu: Svaki 3. na burzi ima neki posao

 Darko Tomas / CROPIX

Svaki treći prijavljen na burzi rada nije stvarno nezaposlen . Poražavajući su to podaci ankete o radnoj snazi za posljednje tromjesečje 2011., koja radnu aktivnost stanovništva mjeri sukladno međunarodno propisanoj metodologiji.

Prema tim podacima koje je jučer objavio DZS, čak 104.000 građana prijavljenih na burzi rada u posljednjem lanjskom tromjesečju stvarno nisu bili nezaposleni. Riječ je o 34,2 posto, ili nešto više od trećine, službeno registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kojih je, prema podacima za posljednji lanjski kvartal, bilo 304.000. Tih 104.000 građana ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti, koji kažu da se nezaposlenom ne može smatrati osoba koja obavlja bilo kakav plaćen posao, ali ni oni koji posao ne traže.

Rad bez ugovora

Većina njih bile su žene. U biti, upozoravaju ekonomisti, radi se o lažnim nezaposlenima, onima koji rade u “sivoj ekonomiji”, a na burzu se prijavljuju zbog zdravstvenog i socijalnog osiguranja, besplatnog gradskog prijevoza ili, pak, naknade za nezaposlene.

- Ti ljudi stvarno nisu nezaposleni jer rade, no bez ugovora o radu, pa ih naša službena statistika smatra nezaposlenima. Ima ih u raznim djelatnostima, a najviše ih je u građevini, turizmu, trgovini i raznim obrtima - ocjenjuje ekonomist Ante Babić.

Brisanje iz evidencije

Prema njegovu mišljenju, građane koji rade iako su službeno prijavljeni na burzi rada HZZ bi trebao brisati iz evidencije. To se postupno i događa s obzirom na to da je broj nezaposlenih koji zapravo rade, kako pokazuje anketa, u padu. No, s brisanjem ili bez njega, Hrvatska već sada ima manju stvarnu nezaposlenost od službene.

Posljedica je to primjene metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), koju koristi EU, a prema kojoj je stvarna (anketna) stopa nezaposlenosti u nas u posljednjem lanjskom tromjesečju iznosila 13,9 posto, dok je, s druge strane, ona službena stopa dosezala 17,9 posto. Usporedimo li se s članicama EU, nama najsličniju stopu anketne nezaposlenosti potkraj 2011. imala je Slovačka, 14,1 posto, dok je prosjek na razini EU iznosio 10,6 posto.

Zastrašujuć broj

Sve to, međutim, ne znači da je nezaposlenost u Hrvatskoj išta manji problem. Rezultati ankete za posljednji lanjski kvartal pokazuju da je u Hrvatskoj stvarno bilo oko 238.000 nezaposlenih. No, otad su se dogodili brojni stečajevi, koji su broj radnika u potrazi za poslom prilično povećali. S jučerašnjim je danom na burzi rada - dakle, prema administrativnoj metodi - bilo prijavljeno gotovo 332.000 ljudi: čak i ako je trećina njih u stvarnosti imala posao, broj naših sugrađana bez posla je zastrašujući.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:16