Hotelijeri u ovogodišnju turističku sezonu ulaze s čak 25 obnovljenih hotela u koje su ukupno uložili gotovo četiri milijarde kuna. Iako je godina rekordna po investicijama u hotelijerstvu, u hrvatski turizam još nisu ušla neka nova imena iz vodeće svjetske hotelske industrije.
Sredinom ovog tjedna otvoren je luksuzni Isabella Island Resort na otoku Sveti Nikola pokraj Poreča u koji je kompanija Valamar Riviera uložila 250 milijuna kuna što je među najvećim investicijama u hotelijerstvu ove godine.
Drugi Sheraton
HUP Zagreb ovogodišnji je rekorder s investicijama od oko 80 milijuna eura na području Dubrovnika. Anđelko Leko uskoro će napokon, nakon Zagreba, otvoriti drugi Sheraton. Uz Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, Leko otvara i hotel Mlini. Dubrovnik bi krajem kolovoza trebao dobiti još jedan hotel. Jadranski luksuzni hoteli uložili su 104 milijuna kuna u hotel Kompas.
Među najvećim investorima u turizam godinama je Adrisova Maistra, koja je ove godine uložila u svoje kapacitete oko 100 milijuna kuna. Oko 30 milijuna kuna uložili su u boutique hotel Adriatic u samom centru Rovinja, koji bi se trebao otvoriti uskoro.
Karisma Hotels Adriatic uložila je oko 160 milijuna kuna u preuređenje i repozicioniranje hotela Nimfa i Punta, no prve je goste izgubila zbog kašnjenja u radovima.
Među obnovljenim hotelima koji još čekaju otvorenje su i hotel Dogus grupe u Šibeniku. Split kao jedna od hit turističkih destinacija uskoro bi tržištu trebala ponuditi obnovljeni hotel Park s pet zvjezdica.
Lošinj je među destinacijama sa stalnim ulaganjima u obnovu postojećih hotelskih kapaciteta. Hotelska tvrtka Jadranka tijekom ljeta bi trebala otvoriti hotel Alhambra s vilom Augusta i Vilu Hortenzija, u koje su uložili više od 25 milijuna eura.
Otvoreno je ili se tek otvara i desetak manjih obnovljenih hotela.
Najmanji prosjek
Ovogodišnjim ulaganjima hotelijeri značajno podižu kvalitetu smještajnih kapaciteta, što onda mogu i bolje naplatiti. No, kako su ove godine ulagali u obnavljanje postojećih hotelskih kapaciteta, struktura ukupnih smještajnih kapaciteta, u kojoj prevladavaju privatni iznajmljivači i u kojoj je je udjel hotelskog smještaja samo 13 posto, neće se promijeniti.
U 620 hotela manje je od 60 tisuća hotelskih soba, što je nedovoljno za bilo koju zemlju koja želi biti svjetska turistička destinacija. S oko 104 tisuće hotelskih kreveta, Hrvatska ima najmanji prosjek od svih ozbiljnih turističkih destinacija: od Portugala ih ima 3,5 puta manje, od Španjolske 18 puta, a od Francuske 22 puta manje. Procjenjuje se da za ozbiljniji rast nedostaje najmanje 50-ak tisuća novih hotelskih soba. Strategija razvoja turizma predviđa da se do 2020. poveća udio hotelskog smještaja, mjeren brojem ležaja u hotelima, sa 13,1 posto na 18,1 posto. Ukupna ulaganja trebala bi do tada dosegnuti sedam milijardi eura.
Izrazita sezonalnost
Hrvatski hoteli lani su imali prosječnu zauzetost od 41,7 posto, a stručnjaci upozoravaju da niti jedan hotel nije profitabilan ako mu je ona ispod 53 posto. Zbog izrazite sezonalnosti rijetki su hoteli otvoreni cijelu godinu.
Poslovanje hotela u 2014. godini
41,7%
zauzetost smještajnih jedinica
83,40
prosječna cijena sobe (ADR, u eurima)
34,81
dnevni prihod smještaja po sobi (RevPAR, u eurima)
68,4%
udjel prihoda smještaja u ukupnim prihodima
18.550
ukupni prihod po sobi (TrevPAR, u eurima)
6867
bruto operativna dobit (GOP po smještajnoj jedinici, u eurima)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....