Zbog recesije u Europi, hrvatski izvoznici sve se više okreću brzorastućim tržištima Rusije i Kine : ona im, bez obzira na razdaljinu, predstavljaju spasonosnu zamjenu za pad potražnje za njihovim proizvodima na europskim tržištima.
5,4 milijarde eura
Proizlazi to iz posljednjih podataka državne statistike o robnoj razmjeni s inozemstvom. Prema tim podacima, ukupan hrvatski izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosio je nešto manje od 5,43 milijardi eura, što je nešto manje od dva posto slabije nego u prvih sedam mjeseci prošle godine.
Najveći dio roba, naravno, naši izvoznici i dalje plasiraju na tržište EU: na jedinstveno su tržište 27 zemalja u prvih sedam mjeseci izvezli robe u vrijednosti od gotovo 3,14 milijardi eura, ili gotovo tri petine ukupnog hrvatskog izvoza.
Pad izvoza u EU
No, izvoz u EU bilježi pad, što se vidi i po podatku da je on u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ove godine bio gotovo sedam posto niži nego u istom lanjskom razdoblju.
60 posto više u Rusiju
S druge strane, raste hrvatski izvoz u Rusiju i Kinu. Iako se tu radi o razmjerno malim brojkama vrijednosti izvezenih roba, iznenađuje podatak da je naš izvoz u Rusiju u prvih sedam mjeseci porastao za gotovo 60 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je rast izvoza u Kinu iznosio oko 20 posto.
- Ta tržišta za naše izvoznike mogu predstavljati spas, s obzirom na stanje u EU. Mi Rusiji i Kini puno toga možemo ponuditi. No, naši bi se izvoznici trebali okrenuti i tržištima Turske, Brazila, Indije i Južne Afrike - ističe Ante Babić, neovisni ekonomist.
No, zbog traženja izvoznog Eldorada na novim tržištima, makar i s desetak godina zakašnjenja u odnosu na druge, za hrvatske se izvoznike smanjuje važnost EU-tržišta. Naličje toga je povećanje značaja ruskog, kineskog i ostalih brzorastućih tržišta. To je u suprotnosti s iskustvima kroz koja su prošle ostale nove članice EU, koje su uoči ulaska u Uniju redom povećavale udio EU-tržišta za svoj izvozni sektor. S druge strane, rast značaja tržišta u razvoju u skladu je s trendovima kroz koje već desetak godina prolaze razvijena svjetska gospodarstva, za koja udio zemalja BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) raste iz godine u godinu.
Golema tržišta
Osim recesije u EU, kao razloge okretanja ruskom i kineskom tržištu naši izvoznici navode i njihovu veličinu, koja im omogućuje povećanje proizvodnje. U uvjetima kada Hrvatska već četvrtu godinu muku muči s recesijom, a otkazi pljušte na sve strane, upravo se tržišta Rusije i Kine pojavljuju kao izlaz za mnoge naše tvrtke i radna mjesta u njima. Nadalje, izvoznici su zadovoljni i mogućnošću naplate potraživanja na tim tržištima, što je u Europi sve veći problem dok je u samoj Hrvatskoj gotovo nemoguća misija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....