Podrška privatnom sektoru: HBOR-a i IBRD potpisali ugovor o zajmu od 50 mil. eura!

ZAGREB - Između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) danas je potpisan 50 milijuna eura vrijedan Ugovor o zajmu za dodatno financiranje u sklopu Projekta kreditnog programa financiranja izvoza (CEFIL), a sredstva će se koristiti za podršku privatnom sektoru u pristupu financiranju te jačanju konkurentnosti u razdoblju pripreme Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.

Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Hongjoo Hahm, s kojim je, za potrebe tog zajma, ministar financija Slavko Linić potpisao i Ugovor o jamstvu.

Zajam je HBOR-u izdan uz kamatnu stopu od EURIBOR plus 0,95 posto (prema podacima za 24. listopada to je oko 1,3 posto), na rok otplate od 28,5 godine u čemu je i 7,5 godina počeka.

Ugovorom su tako osigurana dodatna sredstva za postojeći projekt CEFIL, originalnog iznosa od 100 milijuna eura. Sredstva iz tog projekta do sada je koristilo 57 tvrtki, izvoznika i hotelijera, kroz kratkoročne, petogodišnje zajmove za ulaganje u obrtna sredstva, odnosno poboljšanje likvidnosti po prosječnoj kamatnoj stopi od 4,8 posto, rekao je Kovačev.

Najbitniji učinak zajmova iz prvog dijela projekta CEFIL, istaknuo je Kovačev, povećanje je izvoza tih tvrtki za više od 30 posto, uz zadržavanje ili rast zaposlenosti.

Nova će sredstva, pojasnio je, biti namijenjena dugoročnijem financiranju projekata, odnosno investicijama u izvozu i turizmu od 15 do 20 godina, što predstavlja najdugoročniji izvor financiranja HBOR-a, koji je u prvih devet mjeseci ukupno kroz sve kreditne programe potpore izvoznicima i turizmu plasirao 4,4 milijarde kuna ili 30 posto više sredstava nego u isto vrijeme lani.

Hahm i Linić su pak kazali da je danas potpisanim ugovorom osiguran relativno mali iznos sredstava, ali da će se u idućoj godini pronaći načina da se osiguraju dodatna, veća sredstva za financiranje izvoznika, ne samo kroz zajmove već i ostale oblike suradnje.

To je dokaz da Svjetska banka želi svojim znanjem i novcem Hrvatskoj pomoći u pronalaženju rješenja krize u privatnom sektoru te koliko god će se Vlada, ulaskom Hrvatske u EU, oslanjati na kohezijski i strukturne fondove EU, i dalje želi imati uspješnu suradnju sa Svjetskom bankom, istaknuo je Linić.

Tako bi Svjetska banka trebala biti jamac za 200 milijuna eura vrijednog izdanja HBOR-ovih obveznica, čije se izdavanje, kazao je Kovačev, očekuje početkom 2013. godine, i to s rejtingom Svjetske banke, koji je AAA.