OTKRIVAMO Evo zašto njemački model energetske obnove zgrada cvate, a hrvatski tone!

Kad bi u Hrvatskoj neka banka, primjerice HBOR, nudila kredit za energetsku obnovu, odnosno temeljitu izolaciju stana ili kuće s kamatom od 1 posto, uz poček od godinu dana, te kad bi država k tome kućanstvu još dala 15.000 eura bespovratnog novca, većinu hrvatskih građana sada ne bi brinulo što će od prosinca grijanje plaćati čak 37%, a struju 22% skuplje.

Uspješna obnova

No, za razliku od Njemačke, gdje su tim relativno novim modelom obnovljeni već deseci tisuća zgrada, čime je dodatno ubrzan rast gospodarstva i ove godine sačuvano 300.000 radnih mjesta, mnogi će pripadnici hrvatskog sve siromašnijeg srednjeg sloja bankrotirati. Razlog je poznat: potpuno promašeni model energetske obnove zgrada, koji je potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u proljeće nazvao investicijski tsunami, a već u ljeto je postao jasno da je riječ o investicijskoj suši. Taj plan koji je trebao provesti ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, imao je za cilj, osim štednje energije, podići posrnuli građevinski sektor i gospodarstvo općenito, te otvoriti nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta u ovoj godini.

New deal

Čačićev “new deal”, predviđao je da će se u ovoj godini obnoviti 500 zgrada. Međutim, do danas je raspisano svega 40-tak natječaja ukupno procijenjene vrijednosti od oko 80 milijuna kuna.

Razlog je sporna ideja da građevinci koji investiraju svoj novac u obnovu, jamče uštedu energije, bez obzira kako će se ponašati osobe koje žive u tim zgradama: da li će preko zime netko u nekoj školi ili ministarstvu ostaviti otvoren prozor, čime bi ušteda energije biti znatno niža od one koje bi građevinska firma trebala jamčiti. Istina, za to su namjenjeni povoljni krediti u Europskoj investicijskoj banci, komercijalnim bankama i HBOR-u, ali po najnižoj kamati od 4 posto ! Dakle 3 posto više nego po modelu financiranja frankfurtske KfW (Kreditanstalt für Wiederaufbau) banke u državnom vlasništvu, kao naš HBOR. Kada smo sve to objasnili stručnjacima u Njemačkoj, na skupu o energetskoj učinkovitosti u Ruhru, samo su nas začuđeno gledali. Među novinarima iz gotovo cijele Europe, u privatnom razgovoru s španjolskim novinarom smo shvatili da u tome nismo jedinstveni.

- Pa kriza je! Niti jedna banka kod nas ne bi dala kredite po toj kamati, a kamoli da nas još država subvencionira - podijelio je iskustva iz svoje države.

Bez odgovora

- Zašto bi izvođači radova dizali kredit i na sebe preuzimali tu odgovornost? Zašto vlasnici ne podignu kredit uz neku malu kamatu, daju izvođaču novac odmah, a onda oni vraćaju taj kredit iz ušteda na energentima - pitali su se stručnjaci za izolacijske materijale iz Danske. Nismo im znali odgovoriti.