Odašiljači i veze dat će i Hrvatskoj superjeftin i svedostupan internet

Aleksandar Golub iz Recro neta, jednog od najvećih hrvatskih sistem integratora, od ponedjeljka u Odašiljačima i vezama kao član Uprave preuzima novi posao upravljanja objedinjenom mrežom optičkih kabela u vlasništvu devet državnih poduzeća i Ministarstva obrane.

MORH i 9 poduzeća

Mrežom su objedinjeni optički kabeli HEP-a, Plinacroa, Hrvatskih autocesta, Autoceste Zagreb - Macelj, Autoceste Rijeka - Zagreb, Hrvatskih cesta, Janafa, HŽ infrastrukture, Hrvatskih cesta i projekta Neptun bivše JNA. U posljednjem je riječ o podvodnim cijevima, postavljanim od 1974. do 1990., od otočja Brijuni do Prevlake kroz koje se, uz dodatna ulaganja, mogu provući optički kabeli kojima bi se širokopojasni internet doveo na hrvatske otoke. Ukupno, radi se o ulagačkom potencijalu od 4,5 milijardi kuna, koje tek treba osigurati, iz različitih izvora.

- Odašiljači i veze trebali bi s državnim tvrtkama do kraja srpnja potpisati ugovore o upravljanju njihovom infrastrukturom - kaže Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku. Time će na upravljanje dobiti 8400 kilometara optičkih kabela u vrijednosti od 1,4 milijarde kuna.

Lakša eksploatacija

- Privatni telekom operateri infrastrukturu su do sada razvijali na ondje gdje im je to bilo profitabilno, a ovim će projektom Odašiljači i veze u funkciju staviti državnu infrastrukturu koja bi širokopojasni internet daljnjim ulaganjem trebala dovesti u sve ruralne sredine - kaže Golub.

Nakon konsolidiranja mreže izradit će se plan poslovanja i razviti modeli mogućih daljnjih ulaganja, pri čemu izvor novca za širenje infrastrukture ne može biti jedno državni proračun. Objedinjavanje infrastrukture u vlasništvu državnih tvrtki pojednostavnit će, za početak, njezino komercijalno iskorištavanje, veleprodajna cijena će se formirati jedinstveno pa će se izbjeći situacija u kojoj je, primjerice, H1 prije nekoliko godina infrastrukturu unajmljivao od nekoliko državnih tvrtki.

- Prvo ćemo, nakon objedinjavanja svih mreža, vidjeti gdje se mogu postići uštede i mogu li institucije državne uprave povoljnije pristupiti internetu kroz državnu infrastrukturu, a potom ćemo pripremiti svu dokumentaciju potrebnu za kandidiranje projekata daljnjeg razvoja infrastrukture iz fondova EU - objašnjava Golub te navodi kako OIV ne želi biti konkurent postojećim telekom operaterima, pa navodi primjer Australije, gdje je država u partnerstvu upravo s telekom operaterima omogućila pokrivenost širokopojasnim internetom u cijeloj zemlji.

Partnerski model

- U Poljskoj se infrastruktura uspješno razvija kroz model javno-privatnog partnerstva, a zainteresirane za takvo partnersvo mogle bi biti tvrtke koje sada rade na održavanju mreža - kaže Golub i ističe da povećanje penetracije širokopojasnog interneta od 10 posto dovodi do rasta BDP-a od 0,5 posto.

Pokrivenost Hrvatske širokopojasnim internetom trenutačno je oko 20 posto, dok je prosjek EU 27 posto, a cilj je Unije do 2020. godine imati pokrivenost širokopojansim internetom iznad 30 posto. Taj cilj Hrvatska ne može dostići osloni li se na privatne ulagače u infrastrukturu jer im dovođenje interneta u ruralne sredine nije profitabilno, a ideja prema kojoj bi Hrvatska agencija za poštu i telekomunikacije, koja se financira iz nameta telekomunikacijskih kompanija, ulagala u razvoj infrastrukture nije dovela do ozbiljnijih infrastrukturnih pomaka.

OIV neće postati državni teleoperater, nego će se fokusirati na razvoj infrastrukture u kojem investitori zajedno s njim mogu biti gradovi i općine, ali i postojeći privatni teleoperateri vide li u tome koristi. Širenje mreže optičkih kabela postala je nužnost i telekom operatera pod uvjetom da žele proširiti krug korisnika.

Dokidanje monopola

Naime, razvojem državne infrastrukture, koja će na neki način dokinuti infrastrukturni monopol HT-a, pristup brzom internetu trebao bi biti sve jeftiniji pa je širenje mreže korisnika nužnost za održavanje prihoda.

Vipnet je već krenuo u akvizicije i kupio kabelskog operatera OKI iz Zagreba, od Metroneta je kupio poslovne udjele rezidencijalne infrastrukture u Zagrebu i Dubrovniku, a od kabelskog operatera KTS infrastrukturu u Šibeniku.