Nizozemski proizvođač prehrambenih i kozmetičkih proizvoda Unilever očekuje širenje siromaštva u Europi zbog dužničke krize u eurozoni pa je odlučio prilagoditi svoju marketinšku strategiju, izvijestio je u ponedjeljak Financial Times Deutschland.
- Siromaštvo se vraća u Europu - rekao je Jan Zijderveld, šef europskog poslovanja Unilevera.
- Ako potrošač u Španjolskoj u kupnji potroši samo 17 eura, nećemo mu moći prodati prašak za rublje za polovicu tog budžeta - slikovito je objasnio Zijderveld.
Strategija za siromašne
Stoga će Unilever početi koristiti strategije koje je koristio u azijskim gospodarstvima u razvoju. Drugim riječima, Unilever će na europskom tržištu ponuditi robu u manjim pakiranjima čija je cijena pristupačnija osiromašenim potrošačima u zemljama zahvaćenim krizom.
Već sada Unilever u Grčkoj prodaje pire krumpir ili majonezu u minijaturnim pakiranjima, osnovni proizvodi kao maslinovo ulje ili čaj prodaju se pod novom grčkom markom i po mnogo nižoj cijeni. U Španjolskoj nudi deterdžent u malim pakiranjima, za pet do šest pranja. Hoće li uskoro, zajedno s najavljenim globalnim poskupljenjem hrane, minijaturni proizvodi stići i u Hrvatsku? Da se uistinu, iz godine u godinu, srozavamo do profila kupca zemalja u ravoju, dokazuju i brojna istraživanja hrvatskih i međunarodnih agencija i statističkih ureda.
Svi se slažu da je kriza bitno promijenila navike hrvatskih građana. Samo 10 posto kupaca kaže da u ove četiri godine recesije troše kao prije. Tu je još 13 posto građana koji također nisu ništa promijenili, ali oni su već otprije na minimumu potrošnje. Istraživanje Centra za istraživanje tržišta GfK pokazuje da 39 posto ispitanika prilikom kupnje proizvoda i usluga danas ponajviše pazi na zadovoljavanje omjera cijene i kvalitete. To je u potpunoj suprotnosti sa stanjem prije 2008., kada su tradicija, navika kupovanja i brend bili primarni pri odluci o kupnji. Danas su te stavke zadnje na ljestvici.
Očekivano otrežnjenje
No, ove se godine dogodilo nešto neočekivano: najvažnija stavka pri odluci o kupnji nekog proizvoda za hrvatske građane je kvaliteta. Kvalitetu traži 22,5 posto građana.
To se objašnjava činjenicom da su svih ovih godina kupci “bombardirani” niskim cijenama proizvoda sumnjive kvalitete, dok se danas na tržištu mogu naći proizvodi vrhunske kvalitete po izuzetno pristupačnim cijenama.
Ekonomist Ante Babić to objašnjava engleskom uzrečicom: “Nisam toliko bogat da bih kupovao nekvalitetno”.
- Budžeti su smanjeni pa za novac želite dobiti nešto trajnije. Ljudi počinju shvaćati da će jeftine cipele poderati za godinu dana. Onda će morati kupiti druge i na kraju dođu na isto, možda i skuplje nego da su odmah kupili kvalitetnije. Počeli smo konačno dugoročno razmišljati. To je očekivano otrežnjenje. Do sada smo živjeli iznad mogućnosti, a sada pazimo na svaku kunu - objašnjava Babić.