Nema uvođenja izvozne carine dok ne odobri Europska Unija

Iako je bila na dnevnom redu jučerašnje sjednice, Vlada je ipak na dva tjedna odgodila uvođenje izvozne carine na pšenicu, ječam, kukuruz i soju.

Prema obrazloženju ministra Tihomira Jakovine, odluka o izvoznim carinama samo je odgođena, i to dok se ne obavi set konzultacija s Europskom komisijom. Jakovina je, nadalje, uvjeren kako nikakvih problema s uvođenjem carine ne bi trebalo biti.

Privremena odluka

A prema prijedlogu koji je dostavljen s ostalim materijalima za sjednicu Vlade, u planu je uvođenje izvozne carine na običnu pšenicu od 50 lipa po kilogramu. Isti iznos carine po kilogramu predviđen je i za ječam za proizvodnju slada te ostali ječam, dok će, kad Europska komisija to odobri, izvozna carina za žuti kukuruz, kukuruz za kokice, cinkvantin i ostali kukuruz iznositi 60 lipa po likogramu. Najveća izvozna carina predviđena je za izvoz soje, jednu kunu po kilogramu, neovisno o tome radi li se o lomljenoj soji ili ne.

- To je samo privremeno povučeno, i nakon toga uredba će ponovno doći na Vladu - rekao je jučer Jakovina.

Vlada je donijela i paket mjera kojima se regulira tržište otkupa i skladištenja voća i maslinova ulja.

Jabuke i mandarine

Jabuke prve klase sufinancirat će se s kunom po kilogramu, ako je otkupna cijena veća od 3,5 kuna, za drugu klasu sufinancira se također jedna kuna, uz uvjet da otkupna cijena bude najmanje 2,25 kuna. Za kilogram mandarina, Vlada će sufinancirati 0,80 kuna. Otkupljivačima koji otkupe najmanje 10 tona grožđa, također će se isplatiti kuna po kilogramu.

Banski dvori odlučili su sufinancirati i otkup maslinova ulja proizvedenog od ovogodišnjeg domaćeg uroda maslina. Sufinancirat će se 23.000 kilograma djevičanskog maslinovog ulja (3 kune) i 240.000 kilograma ekstra djevičanskog maslinovog ulja (7 kuna). Prema ministrovim riječima, ovaj set mjera težak je 113 milijuna kuna i nije donesen samo zbog suše i ostalih elementarnih nepogoda, već kako bi se uredilo tržište.

- Kada govorimo o mjerama za oslobođenje plaćanja dijela naknade za zakup i koncesiju zemljišta, ona je vrijedna 16,5 milijuna kuna. To je onaj dio od 25 posto, odnosno 50 posto koji se uplaćuje u državni proračun. Sugerirali smo da to učini i lokalna uprava.