NAJVIŠE STRANIH ULAGANJA PRIVUĆI ĆE TURIZAM, ENERGETIKA I PROMET Članstvom u EU sve smo bliže oporavku

Premda Hrvatska u EU ulazi u lošem trenutku i za Uniju i za Hrvatsku , to će ipak potaknuti naš postupan izlazak iz petogodišnje krize.

Dobra je vijest, naime, da se može očekivati povećan interes stranih ulagača za investiranje u Hrvatskoj.

Najviše šansi da privuče ulaganja ima turizam, i to, smatra Alen Kovač, glavni ekonomist Erste Banke, zbog dobrih rezultata, koje ni kriza nije puno nagrizla, ali i još neiskorištenih potencijala.

Glavni adut Jadran

U Hrvatskoj se lani odmaralo 10,5 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 57,5 milijuna noćenja. Uz domaće goste, ukupan broj dolazaka u 2012. penje se na 11,8 milijuna, a ukupan broj noćenja na 62,7 milijuna. Prihodi od turizma i u recesijskoj su 2012., prema HNB-u, iznosili impresivnih 6,83 milijarde eura.

Ukupna strana ulaganja u hrvatski turizam, pokazuju HNB-ovi podaci, u posljednjih su 20 godina iznosila samo 650 milijuna eura. To je razmjerno malo uzme li se u obzir da smo jedna od jačih turističkih destinacija na Sredozemlju. No, investicijski bum uvelike će ovisiti i o ponašanju države, koja je i dalje vlasnik niza turističkih tvrtki.

Velike šanse su i u sektoru prometa. Glavni okidač za to, ističu analitičari Erstea, povoljan je zemljopisni položaj. Uz to, kako je Hrvatska u proteklom razdoblju sama sagradila cijelu mrežu autocesta, članstvo u EU otvara velik prostor da se novac iz fondova EU preusmjeri u druge oblike prometa, posebno u željeznicu i luke.

Znatne šanse da privuče ulaganja ima i energetski sektor. Najave većih ulaganja u energetiku nedavno su stigle i iz Banskih dvora, iz kojih su najavili da bi se podmorje Jadrana uskoro moglo pretvoriti u veliko područje traženja plina i nafte.

Pomoći će nam i EDP

Konačno, šanse da privuku ulaganja imaju i poljoprivreda i prehrambena industrija.

- Potrebno je stvoriti atomosferu naklonjeniju poduzetnicima. Problemi su posebno očiti u pogledu veličine i učinkovitosti javnog sektora, rigidnosti radnoga zakonodavstva i slaboj zaštiti investitora. Ne postoji alternativa ubrzanju reformi, no vidimo ohrabrujuće signale na terenu kako stvaratelji politika počinju shvaćati da ih treba intenzivirati. Pravi je čas za unapređivanje poslovne klime i osvajanje povjerenja investitora - poručuje Kovač.

Kad budemo u EU., do 2020. bit će nam na raspolaganju biti 11,7 milijardi eura iz fondova EU, što će uvelike odrediti hrvatske razvojne potencijale u srednjem roku.

S druge starne, zbog prevelikog proračunskog manjka, većeg od 3 posto BDP-a, Hrvatska bi se, kad uđe u Uniju, mogla uključiti u proceduru za prekomjerni deficit (EDP), kazneni mehanizam Bruxellesa za rastrošne članice. Iako mnogi u tome vide batinu, EDP bi Hrvatskoj, smatraju u Ersteu, mogao poslužiti i kao svojevrsna mrkva, odnosno prilika da sredi stanje u proračunu.