MMF: Hrvatska se oporavlja, izazovi i dalje značajni

Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pozdravljaju gospodarski oporavak Hrvatske i smanjenje proračunskog manjka u 2015. godini, ali smatraju da i dalje postoje značajni izazovi kao što su visok javni i inozemni dug te nezaposlenost, kaže se u priopćenju objavljenom u utorak, nakon završetka konzultacija na temelju članka 4. Statuta MMF-a.

Izvršni odbor je 22. lipnja zaključio konzultacije u vezi s člankom 4. Statuta, nakon što je u svibnju u Hrvatskoj boravila Misija MMF-a čije je izvješće temelj za raspravu Izvršnog odbora.

"Hrvatska se postupno oporavlja od šestogodišnje recesije, ponajviše zahvaljujući snažnom izvozu, turizmu i privatnoj potrošnji. Očekuje se da će ti čimbenici, kao i bolja apsorpcija sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, dati dodatan umjereni poticaj gospodarskom rastu u 2016., no BDP je i dalje na dosta nižoj razini nego prije krize, a nezaposlenost je veoma visoka, kaže se u priopćenju MMF-a.

MMF očekuje da će realni BDP u Hrvatskoj ove godine rasti po stopi od 1,9 posto, 2017. godine 2,1 posto, a srednjoročno očekuje stabilizaciju rasta između 2 i 2,25 posto.

Iako su zadnjih nekoliko godina provedene neke umjerene strukturne reforme, Hrvatska i dalje zaostaje za većinom zemalja EU kada se uspoređuju standardni pokazatelji poslovnog okružja, upozoravaju MMF-ovi izvršni direktori.

Oni pozdravljaju gospodarski oporavak Hrvatske i smanjenje proračunskog manjka u 2015., ali navode da i dalje postoje značajni izazovi, uključujući visok javni i inozemni dug te povišenu nezaposlenost. Pozivaju na provedbu Nacionalnog programa reformi držeći je ključnom za daljnje smanjenje ranjivosti te poticanje rasta i stvaranja radnih mjesta.

MMF predlaže izbjegavanje linearnog smanjenja rashoda i usredotočenje na trajno održive i ciljane mjere. Pozdravlja plan pojednostavljivanja poreznog sustava i podržava planove za uvođenje suvremenog poreza na nekretnine, provedbu reforme mirovinskog sustava, poboljšanje ciljanja socijalnih davanja, povećanje učinkovitosti zdravstvenog sustava i zasnivanje dijela naknada državnim službenicima na učinku.

Monetarnu politiku u Hrvatskoj MMF drži "primjereno akomodativnom unutar ograničenja kvazi-vezanog tečajnog režima", koji je, kako ocjenjuju, i nadalje adekvatno sidro monetarne politike u postojećim okolnostima s obzirom na euroizaciju. Zalažu se za daljnja nastojanja da se ostvari postupna deeuroizacija i očuva financijska stabilnost dok se ne bude mogao uvesti euro. Ohrabruju Hrvatsku narodnu banku da ublažava snažne fluktuacije na deviznom tržištu i ispituje mogućnosti za jačanje pričuva.

Središnja banka, kažu u MMF-u, nastavila je smanjivati ključne kamatne stope monetarne politike i osiguravati obilnu likvidnost u bankovnom sustavu, no bankovno kreditiranje ipak se dodatno smanjilo, jer su se poduzeća i određena kućanstva nastavila razduživati. Bankarski sektor i nadalje je stabilan, u prosjeku likvidan i dobro kapitaliziran te je ostao profitabilan za vrijeme recesije, osim 2015. godine zbog gubitaka uslijed konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, kaže se u priopćenju.

Smatraju da bi se ubuduće trebalo izbjegavati "linearno spašavanje" poput konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, jer to povećava rizik moralnog hazarda i moglo bi negativno utjecati na povjerenje ulagača.

Uz ostalo, MMF ističe važnost stvaranja političkog konsenzusa kojim bi se osigurala široka potpora reformama.

MMF smatra da je inflacija zadnje dvije godine bila negativna, prvenstveno zbog nižih cijena energije i hrane.

Što se tiče viška na tekućem računu platne bilance, on se znatno povećao u 2015., ali gotovo polovina tog povećanja rezultat je jednokratnog smanjenja dobiti banaka u stranom vlasništvu vezanog uz konverziju kredita vezanih uz švicarski franak, kažu u MMF-u uz napomenu da su ranjivosti i dalje velike zbog povišene razine javnog i inozemnog duga.

Manjak proračuna opće države koji je u 2015. po ocjeni MMF-a bio znatno niži nego što se očekivalo, stručnjaci MMF-a pripisuju cikličkom povećanju prihoda, nižim investicijama javnih poduzeća u četvrtom tromjesečju tijekom mandata tehničke vlade i određenim konsolidacijskim naporima.