Malo poduzetništvo u Hrvatskoj trebalo bi u travnju dobiti svoju prvu strategiju razvoja za idućih sedam godina. Ona se odnosi na 168.931 tvrtku koja čini 51,6 posto udjela u hrvatskom bruto društvenom proizvodu (BDP) i zapošljava 702.071 osobu, što je 69,83 posto svih zaposlenih u zemlji. Strategiju je jučer predstavio i o njoj otvorio javnu raspravu ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras , sažimajući pet ciljeva koji se njome žele ostvariti do 2020., pri čemu je jačanje konkurentnosti osnova.
Prvi cilj strategije je povećati udio malih i srednjih poduzeća u BDP-u na 57 posto, budući da se broj poduzeća trenutačno smanjuje, potom malim i srednjim poduzetnicima dati više novca kroz kredite, podupirati osnivanje novih poduzeća, poticati obrazovanje njihovih menadžera te ukloniti administrativna opterećenja i olakšati poslovanje u Hrvatskoj kako bi ona sa 84. mjesta na ljestvici Doing Business Svjetske banke za sedam godina ušla među 50 najkonkurentnijih zemalja u svijetu.
Prilagođenost Uniji
- Nova strategija prilagođena je korištenju fondova i novom proračunskom razdoblju EU. Ideja je da ju se predoči javnosti i da se o njoj povede rasprava kako bi je već u travnju usvojili Vlada i Sabor - rekao je Maras.
Mala i srednja poduzeća u ukupnom su kreditnom portfelju 2010. imala 8 posto udjela, odnosno uzeli su 22,5 milijardi kuna kredita, a strategijom se predviđa da bi taj udio do 2020. trebao biti 12 posto te bi malim i srednjim poduzetnicima bilo dostupno 31,5 milijardi kuna u kreditima za razvoj poslovanja. Iznos od 500 milijuna kuna rizičnog kapitala dostupan malim i srednjim tvrtkama žele povećati na 4 milijarde. Maras računa i na više novca od poslovnih anđela, koji bi ulaganja u malo i srednje poduzetništvo trebali podići sa sadašnjih 50 milijuna na 500 milijuna kuna. Ukupno, predviđa se da bi malim i srednjim poduzećima do 2020. trebalo biti dostupno 13 milijardi kuna više nego sada.
Inovacije
Analizirajući sektor, autori strategije zaključili su da naše male i srednje tvrtke najmanje u EU ulažu u istraživanje i razvoj, a samo trećina njih bavi se inovacijama, ključnim za iskorak na europsko tržište. Usto navode da je većina zaposlenih u malom gospodarstvu neadekvatno obrazovana.
“Hrvatski mali gospodarstvenici neće povećati svoju konkurentnost uz loše rukovodstvo. Nužno je da strategija omogući podršku za jačanje kvalitete rukovodstva malog gospodarstva”, pišu.
Većina malih gospodarstvenika u Hrvatskoj bavi se uslugama, pretežno trgovinom na malo ili na veliko, dok je broj zaposlenih u biznisima baziranim na znanju niži od onoga u 27 članica EU.
Važno je nastaviti podršku razvoju poduzetništva baziranog na znanju, stoji u strategiji, u kojoj se kao prioritet navodi podrška proizvodnim djelatnostima koje su, iako u manjini u sektoru malog gospodarstva, zaslužne za 42 posto izvoza.
Napokon sustavnost
Prva prepreka izvoznom iskoraku je trošak energije. Dok je trošak struje usporediv s EU, trošak prirodnog plina je 20 posto veći od prosjeka EU, pa se predviđa pomoć malim poduzetnicima u učinkovitijem korištenju energije u malom gospodarstvu, a riječ je, kako piše u strategiji, o osmišljavanju sustava poticaja koji bi pridonijeli korištenju alternativnih izvora energije.
Prijedlog prve nacionalne strategije maloga gospodarstva komentirao nam je dr. sc. Dario Miočević s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji znanstvene radove iz ekonomije objavljuje u renomiranim svjetskim časopisima, a posebno se bavi malim i srednjim poduzetništvom.
- Dokument o kojem je otvorena javna rasprava prvi je sustavan pristup izradi strategije razvoja malog i srednjeg poduzetništva i zaslužuje podršku zato što su postavljeni ciljevi realni i specifični te ciljaju na rješavanje ključnih problema s kojima se trenutačno susreće mali poduzetnik u Hrvatskoj - kaže Miočević i dodaje da je ipak riječ o tek prvom koraku, koji mora biti popraćen operativnim planovima kojima će se na godišnjoj razini ostvarivati zadani ciljevi.
- Hrvatski poduzetnici su inovativni i skloni stvaranju novih vrijednosti, ali susreću se problemom tržišne komercijalizacije. Stoga, prvenstvenu važnost vidim u stvaranju marketinških kompetencija i vještina poduzetnika kroz programe formalnog i neformalnog (cjeloživotnog) obrazovanja kojima će se obrazovati o tome kako komercijalizirati svoje inovativne ideje na tržištu - kaže Miočević. On smatra da poduzetnici moraju početi poslovne prilike tražiti i na globalnoj razini.
Sedam stotina birokrata ne zna pomoći poduzetnicima
Startegija se poziva i na analizu napravljenu 2010. godine koja je pokazala da u Hrvatskoj postoji 88 agencija za podupiranje poduzetništva koje zapošljavaju 700 ljudi. Ocjenjivanjem rada tih institucija zaključeno je da one teško mogu zadovoljiti potražnju poduzetnika za pomoći u upravljanju kvalitetom, izradi marketinških planova, procjeni investicija i projekata, savjetovanju o intelektualnom vlasništvu i potpori u razvoju klastera i proizvoda.
“Institucije će morati razviti kapacitete svojih zaposlenika ili zaposliti više osoba kako bi mogli zadovoljiti potrebe maloga gospodarstva u njihovu području”, stoji u prijedlogu Strategije razvoja poduzetništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....