Lukšić ulaže u kvalitetu, Škojo u sir, a Kamenski želi u inozemstvo

Mato Škojo, vlasnik Mlinara i najveći domaći pekar, ima problema sa svježim sirom. Svakog jutra za proizvodnju bureka treba mu pet tisuća kilograma tog sira, što njegovi ključni dobavljači, Belje i Meggle, zasad prate, ali Škojo razmatra angažiranje još dobavljača. - Moramo pregovarati o povećanju kapaciteta proizvodnje i, u pravilu, sve je u redu, ali naše su potrebe velike i ako njima uleti izvanredna narudžba, može doći do problema - rekao je Škojo na okruglom stolu konferencije “Dan velikih planova”, u organizaciji tjednika Lider, na kojem su sudionici govorili o prilikama za rast njihovih biznisa. Škojo, koji danas zapošljava 1700 ljudi i forsira domaće dobavljače, počeo je kao trgovac, a potom je postao proizvođač. - Lakše je biti trgovac - kaže prema vlastitom iskustvu.

Nakon što je Lukšić Grupa lani kupnjom umaškog Istraturista postala najveća grupacija u turizmu, Davor Lukšić, koji uime obitelji vodi poslovanje u Hrvatskoj, rekao je da je pred njima nekoliko godina za dizanje kvalitete portfelja koji su kupili. - Efikasnost troškovne strukture je model koji nama funkcionira, mislim da investiramo puno te da smo u tome pametni i oprezni - rekao je Lukšić. Pritom je podsjetio na to da je četiri godine prije lanjske kupnje Istraturista za 120 milijuna euraLukšić Grupa preuzela i stabilizirala Jadranske luksuzne hotele iz Dubrovnika te uložila 50 milijuna eura u hotel Kompas. Lukšić je ocijenio da turistička industrija ima prostora za rast jer će turizam, prema globalnim procjenama, rasti 3 posto godišnje, a u na tržištima u razvoju 4,4 posto.

Greška u koracima

Marijan Hanžeković, odvjetnik i investitor koji je nedavno uspješno prodao farmaceutsku kompaniju Generu, izraslu iz nekadašnje Plivine Veterine, istaknuo je pak da iza svakog uspjeha stoje neuspjesi. Ulažući u Generu, vodio se, kako je rekao, idejom da to bude investicija u Hrvatsku, i to u proizvodnju vezanu uz visoku tehnologiju. - Greška je bila to što sam trebao pričekati i kupiti je dvije godine kasnije, u stečaju - rekao je Hanžeković, napomenuvši kako mu država nije pomogla vratiti tu farmaceutsku kompaniju na tržište, nego mu je, upravo suprotno, odmogla lošim pregovaranjem s EU o toj sferi biznisa. Ilustrirao je to primjerom da je Generi trebalo godinu i pol da od države dobije dozvolu za rad kako bi zaposlila stranog znanstvenika sa 82 patenta i čiji su radovi citirani 56 tisuća puta. - Pravosuđe je ozbiljna kočnica razvoju ekonomije - rekao je Hanžeković, ističući da su stupovi ekonomije, uz pravosuđe, mirovinski fondovi i zdravstvo.

Najtraženiji izvođač

Drago Kamenski, građevinar čiji biznis raste, rekao je, pak, da će se efekti izlaska iz recesije u građevinskom sektoru vidjeti tek za dvije godine, koliko će trebati do novog investicijskog vala.

- Ako želimo raditi u inozemstvu, nužno je javljati se na natječaje u konzorcijima. Niti jedna tvrtka ne može samostalno ući ni u uži izbor - napomenuo je Kamenski. Hrvoje Zgombić iz revizorske kuće PricewaterhouseCoppersa Hrvatska zaključio je kako ne treba očekivati da će novac iz fondova EU znatnije potaknuti hrvatski rast te da su inovacije ono što će definirati povećanje BDP-a.