Predvodnici su na sjeveru

Ljestvica Svjetskog ekonomskog foruma: Od 28 zemalja Europske unije, Hrvatska je 17. po poduzetnosti

Europa je tradicionalno bogata, no druge zemlje izvan Europe brže se prilagođavaju promjenama nužnima za bolju budućnost
Vedran Antoljak, Sense Consulting:
 CROPIX

Europska regija najmanje je poduzetnička regija u svijetu kad je u pitanju pokretanje vlastitog biznisa, dok su istovremeno neke europske ekonomije - poput male zemlje Estonije - među najkonkurentnijima na svijetu i s visokom stopom poduzetništva. Estoniju kao predvodnicu u poduzetničkim aktivnostima slijedi Švedska, zatim Latvija, Nizozemska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ni velike europske zemlje, poput, primjerice, Njemačke, nisu se uspjele probiti u sam vrh poduzetničkih zemalja. Hrvatska je od 28 europskih zemalja na 17. mjestu sa 10,7 posto poduzetničkih aktivnosti samih zaposlenika i pojedinaca koji se odlučuju na pokretanje startupova. To su ključne točke Izvješća Svjetskog ekonomskog foruma “Europski skriveni poduzetnici: Poduzetnička aktivnost zaposlenika i konkurentnost u Europi” (Europe’s Hidden Entrepreneurs: Entrepreneurial Employee Activity and Competitiveness), koje je izrađeno u suradnji s Globalnim poduzetničkim monitorom.

Studija kroz zemljopisne, kulturne i gospodarske perspektive istražuje poduzetničku aktivnost i konkurentnost u Europi koja je zanimljiv slučaj jer šest od 10 najboljih svjetskih gospodarstva dolazi upravo s tog kontinenta. A u studiji se promatra i analizira poduzetništvo izvan tipičnih startupova. Kombiniraju se, naime, i uspoređuju dva faktora: poduzetničke aktivnosti zaposlenika koji pokreću određene projekte i ideje unutar tvrtke u kojoj rade, umjesto da pokreću vlastite biznise i rade za sebe, i aktivnosti onih pojedinaca koji pokreću vlastite startupove i projekte dok su još zaposleni u nekoj tvrtki.

Ako se pogleda samo taj drugi faktor, Europa ne kotira dobro u odnosu na većinu ekonomija. Druge regije svijeta imaju puno veće postotke pokretanja startupova. Ipak, upravo poduzetnička aktivnost zaposlenika pomaže smanjiti jaz između europskih i drugih ekonomija. Stoga, kada se doda taj drugi faktor, Europa odmah slijedi SAD, Kanadu i Australiju.

U Europi je, naime, za razliku od drugih kontinenata, najveća poduzetnička aktivnost izražena upravo kroz zaposlenike i ideje koje pokreću u tvrtkama u kojima rade. Takvih je svojevrsnih poduzetnika čak 40 posto, za razliku od SAD-a gdje ih ima 29 posto. Gledajući malo dublje, jasno je vidljivo da zemlje sjeverne Europe predvode kad je riječ o poduzetničkim aktivnostima unutar kompanije.

No, kad se u obzir uzmu oba faktora - i poduzetništvo zaposlenika i pokretanje startupova, lako se može uočiti da su sjeverna Europa i baltička regija visoko poduzetnički orijentirana. Estonija je, kako smo već konstatirali, pritom na vrhu, ima iznadprosječan udio onih pojedinaca koji pokreću poduzetničke aktivnosti unutar kompanija i visok udio onih pojedinaca koji se odlučuju na pokretanje vlastitog biznisa. Gotovo 80 posto tvrtki u Estoniji započelo je svoje poslovanje jer su prepoznali tržišne prilike, kaže izvješće, i Estonija se često navodi kao model za poduzetničku usmjerenu politiku. Na dnu liste je Italija u kojoj, prema izvješću, doslovno nema uopće uočljivih nema poduzetničkih aktivnosti zaposlenika, kao ni u Grčkoj i Španjolskoj. Dakle, južna i istočna Europa pričaju drugačiju priču.

Zašto je to tako, kako jedna mala država poput Estonije može “šišati” jednu veliku poput Njemačke i zašto generalno Europa tako loše kotira kad je o poduzetništvu riječ? Vedran Antoljak, vodeći partner u konzultantskoj tvrtki Sense Consulting, kaže da je Europa “stara dama” koja živi u komfornoj zoni stvorenoj još u kolonijalnom dobu te temelji to trenutačno blagostanje na dobi ekonomije resursa.

- Bio je bogatiji onaj tko je imao naftu ili, recimo, plin. Međutim, mi smo praktički već dva desetljeća u digitalnom dobu u kojem resursi ubrzano gube svoj primarni značaj, a razvojni potencijal države ili regije i njezino buduće bogatstvo se temelji na primjeni znanja, tehnologijama i novim modelima poslovanja. Ako uz to pribrojimo i činjenicu ubrzane disrupcije većine industrija i gospodarskih sektora, primjerice financijski, transportni ili logistika te njihovu posljedičnu promjenu, onda su mlade i fleksibilne države bolje pozicionirane za stvaranje vrijednosti u danas i u budućnosti. O ne daju prostor znanju i inovacijama i time stvaraju bolju razvojnu perspektivu od država koje su bazirane na resursnom gospodarstvu - pojašnjava Antoljak.

Primjerice, nastavlja, Estonija je bila dio SSSR-a i može se reći da je u to vrijeme bila razvojno i tehnološki 30 godina iza bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske. Međutim, nakon osamostaljenja oni su odlučili napraviti strukturalne reforme gospodarstva i društva, promijeniti zakone i dizajnirati ih za 21. stoljeće i digitalno doba, dok se Hrvatska još dandanas nije odlučila prilagoditi za bolju budućnost.

- Estonija je stvorila društveno-gospodarsko okruženje koje privlači inovativne ljude koje sustav motivira na stvaranje novih znanja i poslovnih modela. Rezultat toga je da danas estonske tvrtke polako, ali sigurno disruptiraju tradicionalne industrije i sektore bogatih država Europe i svijeta, čime osnažuju svoju poziciju za budućnost - konstatira Antoljak.

Dakle, Europa je tradicionalno bogata, no druge zemlje izvan Europe brže se prilagođavaju gospodarskim promjenama te time postaju bolje pripremljene za budućnost. Europa se sporo mijenja i države Europe se teško prilagođavaju. Dobar primjer je Uber koji se zabranjuje u mnogim europskim zemljama, dok u zemljama Azije Uber i Taksi koegzistiraju na obostranu radost, pri čemu građani imaju izbora odabrati tip gradskog prijevoza koji im odgovara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:07