KRIZA U HRVATSKOJ KONAČNO POGODILA I BANKE Bruto dobit banaka pala za čak 70 posto u 2013.

Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja u prethodnoj godini, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

U HNB-u napominju kako je znatno smanjenje dobiti prije oporezivanja rezultat naglog porasta troškova rezerviranja za gubitke uslijed preoptimistične valorizacije imovine banaka unazad nekoliko godina, koja je sada morala biti korigirana. To je na rezultate banaka imalo negativan učinak veći od 2,14 milijardi kuna.

Po privremenim podacima HNB-a, ukupna aktiva 30 banaka u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosila je 398,1 milijardu kuna, što je smanjenje za 0,45 posto u odnosu na godinu prije.

Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj je 20,88 posto, što je na istoj, visokoj razini kako i 2012. godine.

Od ukupno 30 banaka njih polovica je ostvarila dobit prije oporezivanja, dok je ostalih 15 banaka završilo s gubitkom koji ukupno iznosi oko 942 milijuna kuna, od čega više od 40 posto odnosi na jednu banku.

Kod banaka koje su poslovale s dobiti većina ih bilježi pad bruto dobiti u usporedbi s istom razdobljem prošle godine, uz rijetke iznimke.

Podaci HNB-a, temeljeni na podacima koje su same banke dostavile središnjoj banci, pokazuju da je prošle godine najveću bruto dobit ostvarila Privredna banka Zagreb (PBZ), dok je uobičajeno prva Zagrebačka banka (ZABA), zbog izrazitijeg pada dobiti prije oporezivanja, pala na drugo mjesto.

PBZ je, po nerevidiranim podacima, prošle godine ostvario bruto dobit od 792,2 milijuna kuna, što je u usporedbi s revidiranim podacima za 2012. godinu 23,1 posto, ili 238 milijuna kuna manje.

ZABA pak bilježi smanjenje bruto dobiti za 47,8 posto, sa 1,1 milijardu kuna 2012. na 575,8 milijuna kuna prošle godine.

Raiffeisenbank Austria je ostvarila 326,8 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je 105,3 milijuna kuna, ili 24,3 manje nego li 2012. godine.

Pad za gotovo 85 posto, bilježi Erste&Steiermaerkische banka. Ta je banka prošlu godinu završila s bruto dobiti od 89,99 milijuna kuna, dok je 2012. godine njena dobit iznosila 598,1 milijun kuna.

Po visini bruto dobiti slijedi OTP banka s iznosom od 82,4 milijuna kuna, što je u odnosu na 2012. godinu smanjenje za 35,4 posto.

Šesto mjesto po visini dobiti prije oporezivanja ima banka u hrvatskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka koja je 2013. imala bruto dobit od 41,8 milijuna kuna, ili 55,4 posto manju nego 2012. godine.

Privremeni nerevidirani podaci HNB-a pokazuju i da je od 15 banaka koje su poslovale s gubitkom u prošloj godini, najveći gubitak iskazala Hypo Alpe-Adria-Bank. Ta je banka lani zabilježila gubitak od 402,3 milijuna kuna, dok je 2012. iskazivala bruto dobit od 326 milijuna kuna.

Iz Hypo Alpe-Adria-Bank objašnjavaju da su poslovni rezultati za 2013. godinu prvenstveno rezultat internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance banke u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak. "Taj negativni učinak banka je bez problema apsorbirala i riješila u 2013. godini", navode iz te banke.

Ističu i kako je neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke činjenica da ima najbolju stopu adekvatnosti kapitala, da je ona dodatno poboljšana i iznosi 31 posto, odnosno tri puta više od propisanog. To jamči jamči kako se spomenuti gubitak ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje Hypo Alpe-Adria-Banke, niti na naše klijente i njihova sredstva, poručuju iz Hypo banke.

Po visini gubitka u prošloj godini slijedi Karlovačka banka sa 116,3 milijuna kuna gubitka. Ta je banka prošle godine zabilježila i negativnu stopu adekvatnosti kapitala (minus 4,17 posto), no iz HNB-a napominju kako je banka dokapitalizirana u veljači ove godine.

Po podacima HNB-a, u prošloj je godini smanjena i bruto dobit pet stambenih štedionica i to za 54,2 posto, na 39,4 milijuna kuna (u 2012. je iznosila 86 milijuna kuna).